Kultura

Teritorij Hrvatske od staroga vijeka do osmanlijskih osvajanja

Srednjovjekovna Bosna je rubno područje hrvatske povijesti. Srednjovjekovna Bosna i Hrvatska bile su zemlje sličnoga društvenoga ustroja. Obje su dijelile nestalnu granicu pomicanu ambicijama svojih vladara i gospodara. Najprije je Hrvatska, zahvaljujući Šubićima Bribirskim krajem 13. i početkom 14. st., duboko zašla u bosanski prostor, pa se hrvatski ban neko vrijeme nazivao gospodarom Bosne (dominus Bosnae). Stotinjak godina poslije Bosna je preko Kotromanića, Hrvatinića i Kosača uzvratila Hrvatskoj na jednak način, držeći pod sobom do Zrmanje gotovo sav hrvatski prostor.


Do svojevrsne zamjene uloga došlo je s političkim slomom Šubića Bribirskih u Hrvatskom Kraljevstvu, koje je – punim pravnim nazivom Kraljevstvo Dalmacije i Hrvatske (Regnum Dalmatiae et Croatiae) – bilo sastavnica južnih zemalja pod Krunom sv. Stjepana u Ugarskom Natkraljevstvu (Archiregnum Hungaricum).

Tijekom 1320-ih, kada je samostalno političko djelovanje oduzeto Šubićima Bribirskim, njihovi familijari Hrvatinići potpuno su se okrenuli Bosni te su svoje Povrbasje pripojili Bosanskoj Banovini. Riječ je o rubnom i geostrateški važnom području Hrvatskoga Kraljevstva, koje je na izmaku srednjega vijeka postalo pokretačkim poligonom potpunoga raščinjavanja Kraljevstva Dalmacije i Hrvatske (Regnum Dalmatiae et Croatiae) i Kraljevstva Slavonije (Regnum Slavoniae) u Ugarskom Natkraljevstvu.

Te će hrvatske zemlje zbog neprestane osmanlijske navale 16. st. srasti u jedinstveno državno-političko Trojedno Kraljevstvo, koje će sve do 1918. opstajati kroz naslov Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Regnum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae).


Odjeća u vrijeme srednjovjekovne Bosne - Kako su se oblačili društveni  slojevi bosanskog stanovništva - BOSNAE

Hrvatsko povlačenje prema sjeverozapadu, na prostor srednjovjekovne Slavonije gdje je današnje njezino državno središte Zagreb, započelo je krajem 14. i početkom 15 st. kada su bojevanja s bosanskim velikašima, a doskora i s Osmanlijama, dovela do toga da su velikaške kuće s rubnoga prostora (Krbavski, Frankapani i Zrinski)
postale nositeljice hrvatskoga državnog identiteta i da je Knin od banske, saborske i
sudske prijestolnice postao najvažnija i najveća utvrda Hrvatskoga Kraljevstva.

Srednjovjekovna Bosna bila je stalni objekt podčinjavanja i uzmicanja susjednim
vladarima. Jedna je od najrubnijih zemalja kršćanskoga Zapada s najaktivnijim
procjepom dviju pravovjernih kršćanskih kultura i civilizacija. Tijekom srednjega
vijeka najintenzivnije je bila pod pritiskom ugarskoga vladara. Dakako, nisu neprijateljstvo i bojno polje bili jedino što je u Bosnu dolazilo sa sjevera.

Dapače, odande su dolazili ljudi od kulture (npr. dominikanci, franjevci) i gospodarstva (npr. rudari).
Uostalom, sve bosanske rijeke teku prema sjeveru, a geografska veza često diktira
sve ostale odnose. Bosna se iz ugarskoga okrilja pravno otrgnula 1377. nakon što se dotadašnji ban Tvrtko I. Kotromanić proglasio kraljem (1377–1391).

www.crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST
Izvor
YT NIKMON Produkcija

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button