U jučerašnjem Stanju nacije na RTL-u, kontroverzni novinar Zoran Šprajc imao je licemjeran i neprimjeren komentar o Hodu za život, veličanstvenoj manifestaciji koja se posljednjih tjedana opet održava u brojnim hrvatskim gradovima. Kod Zorana Šprajca ex Jovanovića sve je moguće, osim da bilo koji njegov nastup pred kamerama prođe bez nebuloza.
“Inače, što se tiče Hoda za život, evo i rezultata tog hodanja. Državna televizija provela je veliko istraživanje o tome jesu li građani za ili protiv zakonske zabrane pobačaja”, kazao je Šprajc.
Zatim je puštena sekvenca nedavno emitiranog priloga HRT-a s rezultatima manipulativnog istraživanja koje je prezentirala HRT po kojem samo 15 posto ljudi u Hrvatskoj misli da pobačaj treba biti potpuno zabranjen, a za 73 posto građana zabrana je apsolutno neprihvatljiva.
“Dakle zastupnici vjerske doktrine koji danas zauzimaju većinu ključnih pozicija u hrvatskom zdravstvu, poput raspištoljenog Ante Ćorušića, koji s tih svojih isključivo vjerskih pozicija Mireli Čavajdi nisu dozvolili prekid trudnoće, zapravo su zastupnici manjine. Pa možda je onda vrijeme da hodamo malo i za prava većine”, zaključio je Šprajc.
Njegovim poslodavcima očito odgovara ovakav tip vašarskog voditelja – šarlatana koji izvaljuje gluposti i najozbiljnije teme komentira na diletantski način .
Hod za život je miroljubivi hod građana koji izražavaju potporu svakom nerođenom djetetu i ono što očito Zoran Šprajc ne zna ili neće da zna da se upravo Hod za život razlikuje od svih drugih prosvjeda jer nitko od nazočnih nije hodao radi sebe. Nitko ne traži prava ili privilegije za sebe. Svi hodaju u korist onih koji ne mogu hodati ali to očito nije dovoljno za Zoran Šprajca .
Prvi Hod je održan samo u Zagrebu 2016., a ove godine se održava u 11 gradova. To je pokret koji izniče iz naroda, iz ljudi, građanski pokret koji vrlo jasno artikulira potrebu da se promijeni zakonski okvir vezan za zaštitu života u Hrvatskoj a taj zakonski okvir bi trebao biti u skladu sa znanošću. A znanost kaže da život počinje začećem.
Upitna vjerodostojnost ankete HRT-a
Inače vjerodostojnost ove ankete dovodi se u pitanje zbog pitanja koja se mogu okarakterizirati sugestivnima. Sugestivna pitanja su ona koja ispitanike tjeraju da odgovore na točno određen način, s obzirom na to kako su pitanja uokvirena. Sugestivna pitanja primjerice nisu dozvoljena tijekom policijskog ili sudskog ispitivanja jer ona već sadrže informacije koje autor ankete želi potvrditi, a ne pokušati dobiti istinit i nepristran odgovor. Riječ je o metodi ispitivanja kojom su se služili policijski organi diktatorskih režima, primjerice jugoslavenska UDBA, kako bi ostvarili zadane ciljeve.
Pri tome, HRT je anketu prikazao tako da je prvo iznio zaključak same ankete, a tek onda brojke koje to navodno potvrđuju.
A zamislite reakciju ”progresivdžija” da je neki novinar ili političar imao sličan komentar na ”paradu ponosa” koja se održava po hrvatskim gradovima.
