Prelijeva li se sukob Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića i na hrvatsko pitanje u BiH? Ima li službeni Zagreb političke snage Briselu i Washingtonu ukazati na potrebu donošenja izbornog zakona koji će onemogućiti prijevare? Te zašto se i u europskim dokumentima izbjegava korištenje izraza – konstitutivni narod?
Zastupnik Mosta u Hrvatskom saboru Nino Raspudić izjavio je gostujući na Televiziji Herceg-Bosne kako se ne može voditi dijalog s onima koji pozivaju na sukob, a pokušaje ukidanja konstitutivnosti naroda u BiH nazvao je zločinačkom politikom jer to demontira srž Daytonskog mirovnog sporazuma.
Raspudić smatra da je gubljenjem vremena objašnjavanje političkoj klasi poput lidera SDA Bakira Izetbegovića ili, kako je naveo, još ekstremnijih, tobože, građanskih stranaka. “Eventualno zašto to vrijedi ponavljati je obraćati se bošnjačkoj javnosti, biračima tih stranaka jer su i oni sluđeni ovakvom politikom”, ocijenio je Raspudić. Smatra da je moguć “rat i raspad BiH”, jer povijest uči da nikada ne treba isključiti sve opcije, ali da je politika mira i pravde ono što je najvrjednije.
O tim i drugim aktualnim pitanjima za Kompas RTV-a Herceg-Bosne govorio je nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru Nino Raspudić.
Ukoliko ne bude izmjena Izbornog zakona, Raspudić smatra da se Hrvatska ne treba postavljati tako da legitimnim predstavnicima Hrvata govori što bi trebali raditi već treba pružiti maksimalnu podršku njihovim interesima. “Hrvatski narodni sabor bi hitno, koliko je danas, trebao započeti s ozbiljnim zasjedanjem i napravi strategiju šta ako ne dođe do promjene Izbornog zakona”, rekao je Raspudić za Radio-televiziju Herceg-Bosne.
Naveo je kako bi, da je u nekoj od hrvatskih stranaka u BiH, već danas počeo razgovore i tražio što širi konsenzus među hrvatskim političkim strankama i široj zainteresiranoj javnosti za bojkot izbora.
Raspudić je naglasio da je moralna prednost Hrvata u BiH što za sebe ne traže ništa što ne bi dali drugim narodima.
”Ni jedan Hrvat u BiH ne mašta o tome da on odredi tko će predstavljati Bošnjake ili Srbe u Predsjedništvu ili Domu naroda. Onda to daje i moralnu težinu zahtjevu na temelju onoga što stoji u Ustavu, odnosno Aneksu četiri mirovnog sporazuma – da tražiš za sebe ono što ti pripada”, rekao je Raspudić.
