Nakon objave na portalu Narod.hr, kao i žalbi koje su uputili Marijana Petir i povjesničari, povučen je udžbenik povijesti za učenike 4. razreda gimnazije pod nazivom „Zašto je povijest važna? 4“, autora Miljenka Hajdarovića, Vedrana Ristića i Nikice Torbice, izdavača Profil Klett d.o.o. Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo je postupak brisanja Udžbenika iz Kataloga odobrenih udžbenika.
Kako je Narod.hr doznao, više je onih koji su se žalili, a posebno je problematičan dio u kojem se prikazuje razdoblje stvaranja Republike Hrvatske, prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, Domovinski rat… Petir se žalila kako se u udžbeniku djecu pogrešno uči da bl. Alojzije Stepinac nije rehabilitiran. Osim navedenih, bilo je i drugih pogrešaka, a zanimljivo je i kako je kao jedan od izvora za udžbenik korišten priručnik koji je napisao koautor udžbenika Hajdarović.
U komentarima ispod članka na narod.hr “Povučeni udžbenik povijesti: Kakvu odgovornost snose recenzenti Profila Klett i MZO-a?” razvila se rasprava, a u njoj je sudjelovao i dr. sc. Sergej Filipović jedan od recenzenata izdavača. On se, naime, požalio kako su recenzenti izdavača imali jako malo vremena za recenziranje udžbenika zbog čega su se “potkrale neke greške” u udžbeniku “Zašto je povijest važna? 4” izdavača Profila Klett”.
Nakon niza žalbi i upozorenja na greške koje su se dogodilo u udžbeniku povijesti za četvrti razred gimnazije, Ministarstvo je udžbenik povuklo iz svog Kataloga odobrenih udžbenika, izdavač Profil Klett uklonio ga je sa svojih stranica. U udžbeniku je izneseno niz upitnih teza, a posebno je problematičan dio u kojem se prikazuje razdoblje stvaranja Republike Hrvatske, prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, Domovinski rat. Osim toga doima se kako autori nastanak hrvatske države uzročno vežu za odluke političkih aktera iz zadnjeg desetljeća postojanja Jugoslavije, konkretno predsjednika Saveznog izvršnog vijeća SFRJ, Milke Planinc i Ante Markovića.
No, greške nisu samo odgovornost autora nego i recenzenata. Oni su dužni pročistiti tekst od činjeničnih pogrešaka, kao i prilagoditi njegov cjelokupni smisao zadanoj pedagoškoj funkciji udžbenika. U Hrvatskoj se proces recenzije odvija na dvije razine. Prva je unutar same izdavačke kuće, gdje je izbor recenzenata stvar izdavača i urednika knjige. Druga, važnija, procedura odvija se na razini MZO, gdje recenzente, odnosno stručna povjerenstva bira sam ministar i njihova imena nisu javna.
Recenzent Filipović pravda manjkom vremena
Sporni udžbenik za izdavača recenzirali su Sergej Filipović s Filozofskog fakulteta u Osijeku, profesor Vinko Tadić iz osnovne škole te profesorica Valerija Turk-Presečki iz Gimnazije u Daruvaru. Upravo je jedan od njih, Filipović, pokrenuo raspravu na portalu Narod.hr ispod teksta “Povučeni udžbenik povijesti: Kakvu odgovornost snose recenzenti Profil Kletti i MZO-a?” objavljenog 12. prosinca.
U svom prvom komentaru Filipović ističe kako njega ne zanimaju “svjetonazori autora”, već izričito tekst udžbenika koji je on recenzirao kao metodičar.
“Odgovorno tvrdim da je udžbenik metodički kvalitetan i u skladu s europskim smjernicama suvremene nastave povijesti, kao i s Kurikulumom nastavnog premeta Povijest iz 2019.”, napisao je.
Osvrnuo se i na analizu udžbenika koju je prof. dr. sc. Ante Nazor napravio za Narod.hr rekavši da neke kritike smatra neutemeljenim. No, navodi, poneke stvari na koje je prof. Nazor ukazao, poput pojedinih lapsusa, prihvaća kao greške “jer je on zasigurno veći autoritet za Domovinski rat od mene”.
“No, kao što je on veći stručnjak za Domovinski rat, isto tako, prilično sam siguran da sam ja veći metodički stručnjak od njega jer se prvenstveno bavim ti poljem i povijesti školstva, stoga tu vrstu kritike ne mogu prihvatiti. Ako su se poneke činjenične greške i potkrale, zasigurno nisu pokušaj nekakve manipulacije djecom ili svega onoga što senzacionalistički i huškački navodite u svojim tekstovima, već posljedica kratkih rokova za recenziranje, pri čemu se slažem da bi zbog navedenog razloga, broj recenzenata trebao biti i veći od dva, kako predlaže prof. Nazor, odnosno smatram da bi trebao biti poseban recenzent za svako povijesno razdoblje koje se u udžbeniku obrađuje, pri čemu bi recenzenti bili povjesničari kojima se to razdoblje nalazi u središtu znanstvenih interesa te posebni metodički stručnjak. Istina je da nijedan povjesničar ne poznaje svu povijesnu tematiku dovoljno dobro”, istaknuo je Filipović.
Važnija metoda ili sadržaj?
Navodi da su se i ranije u udžbenicima znale pokrasti greške, no oni nisu uklonjeni, nego su se ispravljali i ponovno tiskali. Tako, kako sam Filipović ističe, bitne su dvije stvari: manjak vremena i dobra metodologija, što je izazvalo reakciju drugih čitatelja.
“Znači li to gospodine Filipoviću da je vama kao recenzentu u udžbeniku važnija metoda od sadržaja i činjenica? Vi nama želite reći kako su se poneke činjenične greške potkrale nenamjerno? Tu nema ponekih, potkradenih i nenamjernih grešaka. Sve je to jedna vrlo dobro organizirana namjera, a autori, vi i ostala kompanija dobro znate čemu služi“, piše jedan čitatelj.
Drugi pita što znači da su “kratki rokovi za recenziranje”? Filipović mu odgovara da je cijeli proces trajao oko mjesec dana, ali da recenzenti nisu imali cjeloviti udžbenik do tjedan dana prije roka za slanje recenzije. Udžbenik ima 358 stranica.
Isti čitatelj piše kako bi “ozbiljan i odgovoran čovjek, ako misli kako je rok za recenziju prekratak”, odbio takvu recenziju. Filipović se na to pravda kako nije znao koliki će biti rok prije potpisivanja ugovora. Da je znao, kaže, možda bi i odbio recenzirati. Također ističe da je smatrao kako njih nekoliko ipak može dobro odraditi posao a “pogotovo da će sve još biti detaljno secirano u anonimnoj recenziji Ministarstva”.
‘ Ja sam metodičar i metodički je udžbenik dobar’
Jedan od čitatelja dalje piše kako mu se čini da više “nije riječ o ideologiji, nego aljkavosti” onih koji su radili na udžbeniku. Filipović se s tim ne slaže.
“Ne bih rekao da se radi o aljkavosti, kao što sam naveo, ja sam metodičar i metodički je udžbenik dobar. Problem je u samome sustavu recenziranja. Ne govorim sad samo o ovom udžbeniku, već i o drugima, koje, kada bi ih se podvrglo analizi, zasigurno bi se i u njima moglo naći grešaka. Mi recenzenti izdavača smo imali jako malo vremena za recenziranje i jednostavno nisam stručnjak za cijelo razdoblje koje pokriva udžbenik, stoga su neke greške mogle proći nezapaženo. Ne znam koliko su tri recenzenta Ministarstva imali vremena za recenziranje, no udžbenik je jednoglasno odobren bez da je potrebno unijeti ikakve izmjene”, napisao je.
Recenzenti imaju jednu od ključnih odgovornosti, kako recenzenti izdavača tako i oni tajni iz Ministarstva. Narod.hr poslao je upite vezano uz recenzente udžbenika kao i o daljnjoj suradnji s recenzentima koju su sudjelovali u izradi udžbenika punom propusta. No ni od Ministarstva ni od Profila Klett o ovom nema odgovora.
Izvor:narod.hr
