Posljednjih dana ponovno se najavljuje kako će premijer Andrej Plenković i njegova Vlada uvesti porez na nekretnine. Riječ je o porezu čije je uvođenje više puta najavljivano, ali se svaki put odustalo.
Ministar financija Marko Primorac prije nekoliko dana rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a da se Vlada ne boji uvesti porez na nekretnine. Kazao je da se o tome vode razgovori te dodao kako je Vlada povećala gornju granicu poreza kuća za odmor.
– Koji se sada može utvrditi de facto do razine od pet eura po četvornom metru. Dakle, svaka građevina, odnosno dio građevine prema zakonu kojim se definira i porez na kuće za odmor, se oporezuju porezom na kuće za odmor. Znači, svaka građevina, odnosno dio građevine koji se ne koriste trajno ili u koje nisu u dugoročnom najmu, također podliježu tome porezu, poručio je ministar financija.
Rekao je kako se porez na kuće za odmor plaća na građevinu ili dio građevine, koji se koristi povremeno ili sezonski.
– Dakle, ako imate nekretnine koje nisu u trajnom najmu ili u kojima ne živite, te nekretnine već sada podliježu takvom porezu. Iako se on ne zove onako kako bi se trebao zvati, zove se porez na kuće za odmor i upravo zbog toga što je potrebno napraviti dodatan zahvat u tome sustavu je prije nekoliko godina bio i poticaj da se taj sustav reformira. Nažalost, taj pokušaj je propao, ali to ne znači da mi nismo opteretili ni na koji način nekretnine, kazao je Primorac.
– Imate komunalni doprinos, imate spomeničku rentu, imate i komunalnu naknadu, pa i porez na kuće za odmor. I sada je potrebno cjelovito sagledati te sve elemente i odlučiti što će se dalje činiti, naglasio je.
“Smatram da je porez na nekretnine, tekući porez koji se obračunava na vrijednost nekretnina, najbolji izvor financiranja jedinica lokalne samouprave. Međutim kod nas je pitanje poreza na nekretnine postalo vrlo diskutabilno zbog brojnih pokušaja uvođenja poreza i komunikacijske kampanje koja je bila takva da je ostavljala dvojbu kod građana i strah što će se dogoditi kada se taj porez eventualno uvede”, rekao je ministar Primorac na N1 televiziji.
Udruga Lipa upozoravala: Porez je opterećenje vlasnika do njegove smrti, nakon čega prelazi na njegove nasljednike
Udruga Lipa prikupila je 2017. više od 100 tisuća potpisa za peticiju protiv poreza na nekretnine čije je uvođenje bilo najavljeno od 1. siječnja 2018.
Vlada je tvrdila da će komunalna naknada prerasti u porez na nekretnine, ali se u Nacrtu prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu pojavio novi namet – građevinska renta. Kako je građevinska renta zapravo zamjena za postojeću komunalnu naknadu, porez na nekretnine predstavljao bi potpuno novi namet za porezne obveznike.
Lipa je tada poručila da uvođenje poreza, za razliku od dosadašnje komunalne naknade, donosi i novi izračun – osnovica za porez nadopunjuje se procjenom vrijednosti nekretnine temeljem godina gradnje/rekonstrukcije, odnosno stanja.
88% hrvatskih građana živi u vlastitom stambenom prostoru, stoga će ovaj porez pogoditi najšire slojeve stanovništva. Nemogućnost plaćanja novih troškova izbacit će na tržište brojne nekretnine, što će za posljedicu imati pad vrijednosti nekretnina i ukupnog bogatstva građana. Isto tako, posljedica ovog nepravednog poreza bit će i pad aktivnosti u građevinskom sektoru.
Nadalje, porez na nekretnine uzrokuje dvostruko oporezivanje dohotka građana, jednom u trenutku ulaganja u kupnju, gradnju i održavanje nekretnine, ponajviše kroz PDV i porez na dohodak, a drugi puta kroz porez na nekretnine. Budući da je porez godišnji i ponavljajući, on predstavlja opterećenje vlasnika do njegove smrti, nakon čega prelazi na njegove nasljednike, i tako u nedogled, upozoravala je Lipa 2018.
Zbog percepcije javnosti i negativnih stavova odustalo se od poreza i brisan je iz zakona.
Dr. Đuro Njavro: Porez na nekretnine ugrozio bi socijalnu stabilnost Hrvatske
Vlada u svakom slučaju treba odustati od uvođenja nepravednog i socijalno štetnog poreza na nekretnine, koji bi ugrozio socijalnu stabilnost Hrvatske, a zalihu bogatstva hrvatskog naroda na dugi bi rok političari tim porezom obezvrijedili i izručili u ruke domaćim i stranim mešetarima i to po sve nižoj cijeni.
Nekretnine su oblik imovine kao i gotov novac na računu, kao udjel u poduzeću, ili kao dionice i udjel u investicijskom fondu, kao zlato i intelektualno vlasništvo.
Posjedovanje tih oblika imovine ne oporezuje se samo po sebi.
Oporezuju se dohotci koje donosi vlasništvo nad nekom imovinom: npr. oporezuje se prihod od kamata na novac u banci, a ne oporezuje se posjedovanje/vlasništvo novca na bankovnom računu. Oporezuje se dohodak koji nastaje osnovom vlasništva nad udjelima ili dionicama, ali ne oporezuje se samo vlasništvo nad udjelima ili dionicama.
Kod nas se oporezuje dohodak kojeg pruža vlasništvo nad nekretninom, oporezuje se npr. dohodak od iznajmljivanja nekretnine, to već imamo u Hrvatskoj. Uvođenjem poreza na nekretnine oporezovalo bi se samo vlasništvo nad nekretninom, bez obzira je li ona generira vlasniku dohodak ili ne.
Uvođenjem takvog poreza država bi “kažnjavala” građane koji ulažu u oblik imovine nekretnine, u odnosu na ulaganje u druge oblike imovine (zlato, dionice, udjele, štednju novca).
Zašto bi se država preko poreza uplitala u odluke građana u koje oblike imovine žele uložiti svoj dohodak novac (nakon što su već platili sve poreze na ta sredstva).
Izvor: narod.hr
