
U utorak i srijedu, 8. i 9. srpnja, Centar za obnovu kulture i briselski think tank New Direction organiziraju dvodnevnu međunarodnu konferenciju posvećenu raspravi o značenju završetka Drugog svjetskog rata za Jugoistočnu, Istočnu i Srednju Europu. Dok se 8. svibnja 1945. godine na Zapadu slavi kao Dan pobjede u Europi (VE Day), postavlja se pitanje kako bi dolazak partizana u Zagreb toga dana trebalo vrednovati. Je li to bilo oslobođenje? Ili je to pak označilo početak četrdesetpetogodišnjeg ugnjetavanja Komunističke partije? Isto se pitanje nameće za sve zemlje u kojima su komunisti preuzeli vlast u neposrednom poslijeratnom razdoblju.
“Dobra stara vremena socijalizma”
Ovo nije puko pitanje namijenjeno uskim krugovima povjesničara ili onima opterećenima poravnavanjem starih računa. Gotovo nijedan dan ne prolazi, bilo u Hrvatskoj ili drugim bivšim komunističkim zemljama, bez izljeva nostalgije za “dobrim starim vremenima socijalizma”. Neprestano se pokušava glorificirati, ili barem opravdavati, djelovanje Partije, te ocrnjivati ili zatirati sjećanje na one koji su joj se suprotstavljali.
Spomenici, podignuti u čast stvarnih ili imaginarnih događaja, perpetuiraju ljevičarsku mitologiju. Nova generacija kulturnih marksista ponosno prihvaća antifašizam koji je Partija stvorila kako bi prikrila svoju pravu narav. U zemljama bivše Jugoslavije, ali i u drugim državama Srednje i Istočne Europe, stare partijske sigurnosne mreže učinkovito su iskorištene za bogaćenje postkomunističke elite koja se, bez ikakvog temelja, predstavlja najsposobnijom za vladanje u današnjem slobodnom i demokratskom svijetu. Svijetu koji njihovi prethodnici nisu stvorili, i koji, u dubini duše, uz to tajno preziru. Stoga je pitanje što se doista dogodilo prije mnogo godina kada su komunisti preuzeli vlast relevantno za sve nas. Sviđalo nam se to ili ne.
Oslobođenje ili porobljavanje: izuzetan doprinos Litve i Poljske
Dvodnevna međunarodna konferencija u Zagrebu ugostit će najbolje povjesničare iz svojih područja, koji će izlagati o širokom spektru tema. Stručnjaci će govoriti o Titovom (i Staljinovom) kultu ličnosti, organizaciji i djelovanju jugoslavenske tajne policije, logorima i zatvorima u kojima su čamili politički zatvorenici, stranim dojmovima o partizanima, progonu Crkve, odnosu Partije prema talijanskoj i njemačkoj manjini te prema muslimanima, posebnom slučaju Dubrovnika, Bleiburškim pokoljima, Križnom putu, kao i najnovijim dokazima o masovnim grobnicama u Sloveniji i Hrvatskoj.
Rasprave neće biti ograničene samo na Hrvatsku, ili čak Jugoslaviju. Povjesničari iz Litve i Poljske govorit će o drugačijim, ali paralelnim iskustvima svojih naroda nakon preuzimanja vlasti od strane Sovjeta i Komunističke partije. Litavci i Poljaci učinili su daleko više nego Hrvatska ili bilo koja od zemalja bivše komunističke Jugoslavije na istraživanju, objašnjavanju i objavljivanju te mračne prošlosti. Njihovo znanstveno djelovanje i muzeji su izuzetni. Od njih možemo i trebamo učiti.
Ulaz na konferenciju je besplatan. Ona se održava u hotelu Dubrovnik, a prethodno se možete registrirati ovdje.
Autor: Robin Harris, predsjednik COK-a i autor knjige Povijest Hrvatske: od revolucije do nezavisnosti.
Raspored konferencije
Utorak, 1. dan
17.00 – Uvodna riječ
Uvodna riječ
Robin Harris, predsjednik, Centar za obnovu kulture
Branka Lozo, članica upravnog odbora, New Direction
17.15 – 1. izlaganje
Što je podrazumijevala komunistička revolucija u Jugoslaviji
(Robin Harris, COK)
17.35 – 2. izlaganje
“Uz Tita i Staljina, dva junačka sina”: percepcija i prezentacija “druga” Staljina i “bratskog” Sovjetskog saveza u hrvatskim i jugoslavenskim medijima i propagandi nakon Drugog svjetskog rata
(Mario Jareb, povjesničar, Hrvatski institut za povijest)
17.55 – 3. izlaganje
VOS, OZNA i UDBA – Komunistička tajna policija u Sloveniji od 1941. do 1990.
(Igor Omerza, pisac, Slovenija)
18.15 Pauza za kavu
18.30 – 4. izlaganje
Komunističko-sovjetski teror u Litvi od 1944. do 1953.
(Arunas Bubnys, Istraživački centar za genocid i otpor, Litva)
18.50 – 5. izlaganje
Komunistička revolucija u poslijeratnoj Europi. Poljska perspektiva i iskustva
(Grzegorz Wołk, Institut nacionalnog sjećanja, Poljska)
19.10 – 6. izlaganje
Razmatranje i suočavanje sa sjećanjima na komunističku prošlost
(Rasa Čepaitienė, Litavski institut za povijest)
19.30 Panel rasprava: Stvarnost komunizma
(Moderator: Robin Harris, COK)
Srijeda, 2. dan
10.00 Otvaranje
10.15 – 1. izlaganje
Evelyn Waugh i partizani
(Mario Jareb, povjesničar, Hrvatski institut za povijest)
10.35 – 2. izlaganje
Progon Crkve u Hrvatskoj
(Jure Krišto, povjesničar)
10.55 – 3. izlaganje
Likvidacije i teror u Dubrovniku
(Robin Harris, COK)
11.15 Panel rasprava: Komunistički ciljevi i metode
(Moderator: Hrvoje Čapo, povjesničar, Hrvatski institut za povijest)
12.00 RUČAK
13.30 – 4. izlaganje
Jugoslavenski državni terorizam protiv hrvatske emigracije
(Bože Vukušić, udruga Hrvatski križni put)
13.50 – 5. izlaganje
Komunistička represija nad muslimanskom zajednicom – zagrebačka studija slučaja
(Zlatko Hasanbegović, povjesničar, bivši ministar kulture, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar)
14.10 – 6. izlaganje
Sudbina Talijana u Dalmaciji i Istri
(Marino Manin, povjesničar, Hrvatski institut za povijest)
14.30 – 7. izlaganje
Sudbina njemačke manjine u Hrvatskoj i Jugoslaviji potkraj Drugoga svjetskoga rata i u neposrednom poraću
(Vladimir Geiger, povjesničar, Hrvatski institut za povijest)
14.50 Panel rasprava: Žrtve komunizma
(Moderator: Hrvoje Čapo, povjesničar, Hrvatski institut za povijest)
15.15 Pauza za kavu
15.30 – 8. izlaganje
Likvidacije i masovne grobnice u Sloveniji
(Mitja Ferenc, povjesničar, Slovenija)
15.50 – 9. izlaganje
Posljedice Bleiburga: Masovne grobnice u Republici Hrvatskoj
(Amir Obhođaš, povjesničar, Hrvatski državni arhiv)
16.10 – 10. izlaganje
OZNA-ina represija i progon u Hercegovini 1945.
(Hrvoje Mandić, povjesničar, Sveučilište u Zagrebu)
16.30 – 11. izlaganje
Dva modela odmazde u Europi
(Hrvoje Čapo, povjesničar, Hrvatski institut za povijest)
16.50 Panel rasprava: Bleiburg i Križni put
(Moderator: Mate Ćurić, COK)
Završna riječ
Izvor:COK.hr