Prijedlog zakona predviđa da vlasnik zemljišta ne može drugom kupcu prodati poljoprivredno zemljište ispod cijene koju je tražio od države ako Ministarstvo poljoprivrede odbije njegovu ponudu.
ZAGREB – U Hrvatskoj nitko neće moći prodati poljoprivredno zemljište ako ga prethodno ne ponudi državi po tržišnoj cijeni, prenosi novilist.hr. Pravo prvokupa država dobiva izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu čiji je konačni prijedlog s jučerašnje sjednice otišao u parlament, a predviđa i to da vlasnik ne može drugom kupcu to zemljište prodati ispod cijene koju je tražio od države ako Ministarstvo odbije njegovu ponudu. Vlada je u značajne promjene zakona krenula kako bi, objašnjeno je, osigurala da se:
- na svom raspoloživom zemljištu osigura proizvodnja, ali vjerojatno je važan motiv za to da
- država dobije pravo prvokupa, iako to u Vladinom prijedlogu nije istaknuto, i to što
- početkom sljedeće godine istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, odnosno državljanima članica Europske unije.
Osobita zaštita
U obrazloženju Vlada navodi da je pravo prvokupa »u interesu zaštite poljoprivrednog zemljišta kao dobra od osobitog gospodarskog i ekološkog značenja jer je poljoprivredno zemljište Ustavom određeno kao dobro od osobitog gospodarskog i ekološkog značenja i ima osobitu zaštitu«.
Koliko će nove odredbe spriječiti takvu prodaju neizvjesno je jer već sada stranci, i to ne samo iz država članica EU-a, u Hrvatskoj osnivanjem tvrtki kupuju poljoprivredno zemljište. U objašnjenjima Vlada ne navodi ni procjenu koliko bi se građana ili tvrtki moglo odlučiti za prodaju poljoprivrednog zemljišta te koliko bi država godišnje trebala osigurati novca da konzumira svoje pravo prvokupa.
Značajne promjene dogodit će se i kad je u pitanju davanje državnog zemljišta u zakup, a poljoprivrednici su dosad iskazivali nezadovoljstvo načinom na koji jedinice lokalne samouprave daju u zakup to zemljište, pa se često događalo da ga dobiju oni koji se poljoprivredom ne bave, dok poljoprivrednici koji šire proizvodnju do zemljišta ne mogu doći.
Iz novog zakona tako nestaju odredbe koje su omogućavale privremeno korištenje poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu zemljišta. Poljoprivredno zemljište davat će se u zakup javnim natječajem koji bi se, kao i onaj o prodaji, trebao provoditi elektronički. »Pobjeda« na natječaju će se ostvarivati na osnovi prikupljenih bodova, a veći broj bodova dobiva onaj tko na poljoprivrednom zemljištu ostvaruje višu dodanu vrijednost, a pomaže i domicilnost, odnosno nastanjenost u lokalnoj jedinici koja daje zemljište u zakup, mladost, ekološka proizvodnja i spremnost na udruživanje.
Izravna plaćanja
Propisano je i da se u maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi uračunavaju sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je pojedina fizička ili pravna osoba do sada po svim zakonima dobila u zakup.
Vlada je jučer donijela uredbu po kojoj će se dijeliti novac iz programa izravnih plaćanja, odnosno novac koji hrvatski poljoprivrednici dobivaju u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU-a. Riječ je o programu za 2021. godinu i prema njemu poljoprivrednici će kroz izravna plaćanja dobiti oko 2,9 milijardi kuna. Hrvatskoj je iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi na raspolaganju 2,7 milijardi kuna, a iznos od 175 milijuna kuna se financira iz državnog proračuna. Poljoprivrednici su već u studenome avansno dobili 1,6 milijardi kuna iz programa izravnih plaćanja.
