Zašto se u Hrvatskoj gotovo nikada ne uspijevamo maknuti iz ideoloških rovova, čak ni onda kad se određujemo o elementarnim civilizacijskim dosezima?!
Pravo na obilježen grob civilizacijska je vrijednost i osnovno ljudsko pravo definirano Ustavom Republike Hrvatske i brojnim međunarodnim konvencijama.
Tijekom Drugoga svjetskog rata, od 1941. do 1945, godine, na zagrebačkome Mirogoju, na dijelu groblja nedaleko od spomenika žrtvama Prvoga svjetskog rata, pokapani su hrvatski vojnici. Kao i svi drugi, i ti su grobovi bili uredno evidentirani, a na svakome je bio i spomenik istog oblika. Križevi za katolike, nišani za muslimane.
Vicko Krstulović, ministar Federalne Države Hrvatske, donio je 6. srpnja 1945. zapovijed o preoravanju grobalja. Temeljem te zapovijedi preoran je i taj dio mirogojskoga groblja, na čijem je mjestu kasnije izrasla šuma.
Groblje je označeno tek nakon obnove hrvatske države, postavljanjem skromnog spomenika.
Zahvaljujući sačuvanim nacrtima i popisima, sasvim precizno su poznata gotovo sva mjesta na kojima je bilo pokopano oko 550 ljudi, zahvaljujući čemu je moguće poprilično vjerodostojno obnoviti to groblje.
Na inicijativu niza hrvatskih žrtvoslovnih udruga, predvođenih Hrvatskim društvom političkih zatvorenika, aktualna Tomaševićeva gradska vlast priredila je Ugovor o darovanju radova uređenja „Groblja hrvatskih vojnika 1941.–1945.“ na gradskom groblju Mirogoj. Njime se žrtvoslovne udruge obvezuju osigurati novac i izvesti radove u skladu s prihvaćenim „Projektom uređenja groblja hrvatskih vojnika 1941.–1945.“ od veljače 2021., koji je izrađen uz suglasnost nadležnih gradskih ureda i o trošku Grada Zagreba, a potom te radove darovati Gradu Zagrebu kako bi grobljanska uprava dalje održavala to groblje.
S obzirom na vrijednost predmetnih radova te na zakonsku odredbu da se nikoga ne može obdariti mimo njegove volje, Grad Zagreb odnosno gradonačelnik Grada Zagreba nije mogao prihvatiti to darovanje bez odluke Gradske skupštine.
Na poticaj predstavnika žrtvoslovnih uduga, u svojstvu gradskog zastupnika predložio sam Gradskoj skupštini prihvaćanje inicijative za primanjem donacije u obliku radova na kompletnom uređenju „Groblja hrvatskih vojnika 1941.–1945“. na gradskom groblju Mirogoj.
Bio je to pokušaj formaliziranja i ubrzavanja realizacije inicijative koju je ista institucija već bila prihvatila i za čiju je realizaciju osigurala novac još u “Bandićevo doba”, a koja je financijski eutanizirana dolaskom nove gradske vlasti.
Naime, Gradska skupština Grada Zagreba u aktualnom sazivu, u rujnu 2021. je donijela Izmjene Programa građenja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba u 2021. kojima su prethodno odobrena sredstva za izradu tehničke dokumentacije za uređenje vojnog groblja, njegovo uređenje i nadzor radova uređenja u ukupnom iznosu od 650.000 kuna u potpunosti – ukinuta.
Zahvaljujući angažmanu žrtvoslovnih udruga i donacijama zainteresiranih pojedinaca osigurana su izvanproračunska sredstva koja su jamčila brzu i učinkovitu obnovu preoranoga hrvatskoga vojnoga groblja. Skupština je samo trebala dati zeleno svjetlo gradonačelniku za prihvaćanje gotovo 2,5 milijuna kuna vrijedne donacije izražene u kompletnom uređenju “Groblja hrvatskih vojnika 1941.–1945.”
Nije se, dakle, radilo o nikakvu izdatku, nego o pukome prihvaćanju dara. Jer, time bi Grad Zagreb bez ikakvih troškova te organizacijskih i realizacijskih napora i izazova dobio vjernu repliku „Hrvatskog vojnog groblja“ koje je jugokomunistička vlast uništila neposredno po završetku Drugoga svjetskog rata. Pokazao bi time da i djelom poštuje one što se često ponavlja kao fraza: da baš svatko ima pravo na grob i sjećanje.
Nažalost, vrijedna inicijativa koja bi Gradu Zagrebu donijela dodatnu povijesnu i civilizacijsku vrijednost, u Skupštini nie prihvaćena zbog ideološke ostrašćenosti i isključivosti lijeve zagrebačke vladajuće koalicije MOŽEMO & SDP-a. Grad Zagreb je odbio primiti donaciju od 2,5 milijuna kuna!
Tako je, bez ikakve suvisle argumentacije, velikoj skupini ljudi uskraćeno temeljno ljudsko pravo. Pravo na obilježen grob.
Time je aktualna gradska vlast pokazala da selektivno pristupa zaštiti ljudskih prava i da uopće ne drži do općeljudskih, civilizacijskih vrijednosti.
Usporedbe radi, gradske su vlasti i grobljanska uprava davno dale suglasnost njemačkim udrugama da na tome istome, mirogojskom groblju obnove odnosno urede Njemačko vojno groblje, što su one i učinile. Njemačko vojno groblje nalazi se par stotina metara zapadnije od “Groblja hrvatskih vojnika 1941.–1945”.
Nitko razuman u tome ne vidi problem. Nijemci sustavno po cijeloj Europi obnavljaju svoja vojna groblja iz Drugog svjetskog rata. Svagdje to uspijevaju napraviti bez ikakva otpora ili političkog skandala. Uspijevaju to i u Hrvatskoj, zemlji u kojoj sami Hrvati takvo svoje pravo ne uspijevaju ostvariti!
U današnjoj Hrvatskoj očito nije moguće obnoviti Hrvatsko vojno groblje, čak ni onda kad to ne predstavlja nikakav trošak niti angažman za državnu ili lokalnu vlast!
Izvor:Trpimir Goluža
