Falsificirane isprave, uvjetne kazne i blage novčane sankcije otvaraju pitanje ne samo pravne neodgovornosti, već i šireg društveno-političkog smjera Hrvatske
Nedavno je na hrvatskim sudovima okončan niz slučajeva u kojima su pojedini „poduzetnici“ priznali krivotvorenje uvjerenja i svjedodžbi za strane profesionalne vozače. Kazne? Uvjetne. Novčane? U iznosima od 1000 do 2000 eura. Teški prekršaji koji su potencijalno mogli rezultirati ozbiljnim posljedicama po sigurnost u prometu – prošli su gotovo nezapaženo.
Ove presude ne bi bile posebno zanimljive da ne otvaraju puno šire i dublje pitanje: radi li se ovdje o pojedinačnim kriminalnim radnjama, ili su ovi slučajevi simptom sustava koji ne samo da tolerira takvo ponašanje, već ga – posredno – i potiče?
Kriminal bez posljedica
Sama činjenica da su falsificirane isprave korištene za zapošljavanje vozača u sektoru u kojem o ljudskim životima ovisi poštivanje stroge regulative, dovoljno je alarmantna. No još je alarmantnija činjenica da sudski epilog ovih slučajeva ne odražava ozbiljnost počinjenog kaznenog djela.
Uvjetne kazne i relativno niske novčane globe šalju jasnu poruku: čak i kada se radi o direktnoj ugrozi javne sigurnosti, počinitelji mogu proći gotovo bez posljedica. To je, u pravnom i moralnom smislu, poraz za sve građane Hrvatske.
Sustavno poticanje zamjene radne snage?
Mnogi promatrači sumnjaju da iza ovakvih slučajeva ne stoji samo pohlepa pojedinaca, već i širi društveno-politički kontekst u kojem se sve više oslanjamo na uvoz strane radne snage. Hrvatska, suočena s demografskim padom i iseljavanjem vlastitog radno sposobnog stanovništva, sve više popunjava radna mjesta – posebno u građevini, transportu i ugostiteljstvu – radnicima iz Azije, Afrike i Bliskog istoka.
Zakonodavni okvir, smatraju kritičari, postaje sve fleksibilniji kada je riječ o stranim radnicima – često nauštrb sigurnosti, transparentnosti i domaće radne snage. Tamo gdje bi trebali stajati strogi propisi i nadzor, često se pojavljuju improvizacije, kompromisi i – kao u ovom slučaju – falsifikati.
Tanka je linija između integracije i zamjene
Ovdje ne govorimo o tome da strani radnici ne bi smjeli raditi u Hrvatskoj. Govorimo o sustavu koji, u želji da hitno popuni praznine, zatvara oči pred ozbiljnim problemima. Kada se kriminal nagrađuje blagošću, a lažni dokumenti postaju sredstvo zaobilaska zakona, ne možemo se više praviti da je riječ o izoliranom incidentu.
Ako je ovo budućnost hrvatskog tržišta rada – gdje je sigurnost prometa, gdje su prava domaćih radnika, gdje je pravda?
