Domovina

Kako se SDP-ov i HDZ-ov kriminal i odgovornost za Inu želi prebaciti na MOST

Predsjednik Mosta Božo Petrov dao je izjavu za N1 studio uživo i komentirao aktualnosti na hrvatskoj političkoj sceni.

Osvrnuo se na gubitak Hrvatske u arbitraži s mađarskim MOL-om u Washingtonu.

“Vlada je mogla napraviti drugačije. Mi smo vladi u trenutku kada se iznosila ideja o kupovini INA-e dali i model kojim bi se to odradilo. Njima to tada nije bilo u interesu Čekali su da se izgube sve arbitraže. Učinili su sve da Hrvatska izgubi sporove i da INA postane bezvrijedna, kako bi se moglo reći da je INA bezvrijedna i da ju nema smisla kupovati. Sada i nema, nakon što su ju Mađari uništili.

Kaže da je HDZ učinio sve da se izgubi arbitraža.

“Hoćemo li govoriti da Ivo Sanader nije primao mito i da su Mađari bili pošteni? Ovo je presuda za plinski biznis, to je druga arbitraža. Mislite li da bi Mađari pristali na nekakvu nagodbu u kojoj će dobiti 18 posto od onoga što su tražili? Mislim da smo i dobro prošli s obzirom na to koliko su Hrvati htjeli da se izgubi ta arbitraža”, rekao je Petrov.

Kako kaže, presudu Vrhovnog suda o krivici bivšeg premijera Ive Sanadera za primanje mita Vlada nije dostavila Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova.

“Pa nije ni čudo da smo izgubili arbitražu. Već godinama svjedočimo raspadu INA-e i prirodnih resursa. Dok je Andrej Plenković govorio kako ćemo ju vratiti, svojim ministrima je davao mogućnost da se INA rastoči. Mislite li da bilo koji ministar može trepnuti bez Plenkovićeve suglasnosti?”, rekao je Petrov.

Ovo je arbitraža koju je MOL pokrenuo u Washingtonu 2013. tvrdivši da RH nije ispoštovala ugovore s MOL-om. To je odvojen proces od arbitraže koju je RH pokrenula.Zanimljivo je da se sada pojavljuju jeftini spinovi koji povezuju Most s ovom arbitražom, što je smiješno i neistinito pa je potrebno navesti nekoliko činjenica:

srpanj 2003. – koalicijska vlada premijera Ivice Račana prodala je 25 posto plus jednu dionicu Ine MOL-u za 505 milijuna dolara.

Kako je svojedobno to i sam otkrio čelnik Mola Zsolt Hernádi, za iznos te ponude dobio je inspiraciju kad je na jednoj benzinskoj postaju vidio Kraševe bombone 505 s crtom. Prodaju 25 plus jedne dionice Ine vodio je tadašnji ministar gospodarstva u Račanovoj vladi Ljubo Jurčić

studeni 2006. – U javnoj ponudi više od 44.000 građana kupilo je dionice Ine po cijeni od 1690 kuna za dionicu, što je otprilike 50 posto viša cijena nego u prvoj fazi privatizacije, kada je MOL kupio 25 posto dionica Ine. Država je u javnoj ponudi prikupila oko 2,8 milijardi kuna, a dionice Ine uvrštene su na Zagrebačku i Londonsku burzu.

MOL je 2008. objavio ponudu za preuzimanje Ine po cijeni od 2800 kuna po dionici. Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja tad je mađarskoj kompaniji prodao svih svojih sedam posto dionica Ine. MOL je u toj javnoj ponudi kupio ukupno 22,15 posto dionica pa je s ranije stečenim dionicama, imao ukupno 47,15 posto dionica Ine. Tako je MOL postao najveći dioničar kompanije. Hrvatska Vlada imala je 44,83 posto dionica. Nakon toga u siječnju 2009. dolazi do potpisivanja spornih izmjena Ugovora o međusobnim odnosima dioničara, a kojima je broj članova NO-a Ine povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedan.

lipanj 2011. – USKOK potvrdio da je protiv Sanadera otvorena istraga zbog sumnje da je zloporabio položaj i ovlasti te primio mito od 10 milijuna eura od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini.

DORH je, pak, zatražio ispitivanje Hernadija jer ga se sumnjiči da je Sanaderu dao mito kako bi MOL-u osigurao preuzimanje nadzora nad Inom. To je mađarsko tužiteljstvo odbilo s obrazloženjem da se radi o zaštiti mađarskih nacionalnih interesa, da ga ne mogu ispitati “jer bi prenošenje podataka ugrozilo sigurnost Mađarske”.

Vlada Jadranke Kosor dala je, pak, suglasnost za vođenje pregovora s MOL-om kako bi se pristupilo drugoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine.

srpanj 2011. – Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da mađarska vlada neće prihvatiti nikakve promjene postojećeg sporazuma između MOL-a i Ine.

prosinac 2011
. – Protiv bivšeg premijera Sanadera izdan je nalog za uhićenje zbog istrage u pet slučajeva u kojima ga se sumnjiči za korupciju i zloupotrebu položaja, među ostalim i za primanje mita od MOL-a. USKOK ponovo zatražio ispitivanje Hernadija, no nije dobio nikakav odgovor iz Mađarske.

studeni 2012. – Bivši premijer Sanader proglašen krivim za ratno profiterstvo u slučaju Hypo banke i uzimanje mita u slučaju Ina-MOL te je nepravomoćnom presudom zagrebačkog Županijskog suda osuđen na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora.

Zbog uzimanja 3,6 milijuna kuna provizije od austrijske Hypo banke sredinom 90-ih, Sanader je dobio 3,5 godine zatvora, a 7,5 godina dosuđeno mu je zbog uzimanja mita od čelnika MOL-a. Sud je utvrdio da je Sanader primio pet milijuna eura od čelnika MOL-a, iako je Uskok u optužnici tvrdio da je taj iznos dvostruko veći.

MOL je 2013. zatražio od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) da započne arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s njegovim investicijama u Hrvatskoj. Vrdoljak 2014. javno priznaje da je hrvatska strana razgovarala s predstavnicima Rosnjefta i Gazpromnjefta, a jedna od tema bila je i moguća prodaja udjela Ine.

lipanj 2014. – Vrhovni sud donio je pravomoćnu presudu protiv Sanadera zbog ratnog profiterstva u ”slučaju Hypo” i primanja mita od mađarskog MOL-a. Taj je sud potvrdio prvu presudu bivšem premijeru u slučajevima Hypo i Ina-MOL, umanjivši mu kaznu s 10 na 8,5 godina zatvora.

Zagrebački Županijski sud potvrdio je, pak, optužnicu protiv Hernadija kojega se tereti da je podmitio Sanadera kako bi MOL-u osigurao većinska upravljačka prava u Ini.

kolovoz 2014. – Ministar Vrdoljak izjavio je kako “možemo biti zadovoljni kako je proteklo prvo ročište” pred arbitražnim vijećem Međunarodne gospodarske komore u Parizu u povodu tužbe koju je protiv MOL-a podnijela vlada tražeći da se dionički ugovor s MOL-om o Ini iz 2009. proglasi ništetnim.

siječanj 2016. – Koalicijska Vlada HDZ-a i Mosta na čelu s premijerom Tihomirom Oreškovićem dobila je povjerenje većine saborskih zastupnika, no nije dugo opstala upravo zbog sukoba HDZ-a i Mosta u vezi Ine.

travanj 2016. – Premijer Tihomir Orešković izjavio je kako će vlada pričekati završetak arbitražnog postupka oko Ine, što očekuje u jesen, i nakon toga nastaviti pregovore s MOL-om. Istaknuo je kako je Ina od nacionalnog interesa te poručio da će vlada učiniti sve da zaštiti interese Hrvatske.

svibanj 2016. – Tjednik Nacional objavio je ugovor između tvrtke “Peritus Savjetovanje” MOL-ova savjetnika Josipa Petrovića i tvrtke “Drimia”, u vlasništvu Ane Šarić, supruge potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka. Prema tom ugovoru, od 1. veljače 2013. do 31. siječnja 2015. “Drimia” je primala 2500 eura mjesečno da za Petrovića prati stanje na energetskom tržištu.

1. veljače 2017. – Premijer Plenković kazao je da je Hrvatska zatražila poništenje arbitražne odluke u slučaju INA-MOL pred Arbitražnim sudom (UNCITRAL) u Ženevi. Ocijenio je kako je riječ o “vrlo dobro potkrijepljenim argumentima za poništaj arbitraže, prije svega procesno-pravnim razlozima i nadamo se da će, u postupku koji slijedi, a trajat će nekoliko mjeseci, tih nekoliko navedenih razloga švicarski Savezni sud na odgovarajući način sagledati”.

I sada se postavlja pitanje u čemu je svemu ovome odgovornost MOST-a i Bože Petrova? Kakve ovo veze ima s arbitražom o kojoj je govorio Božo Petrov 2016.?

• Zanimljivo je kako se ta arbitraža veže primarno uz Božu Petrova, a zašto? Tu arbitražu su prouzročile korumpirane radnje HDZ-ovog premijera Sanadera, a pokrenuo ju je SDP-ov premijer Milanović 2014. Nakon negativnog ishoda te arbitraže, Plenkovićeva Vlada je 2021. najavila da ide u novu arbitražu.

• RH je već bila duboko u tom procesu kad je Petrov preuzeo funkciju potpredsjednika Vlade i jedini suvisao potez je bio da se u javnosti ne slabi pozicija RH dok traje proces – nitko normalan ne bi u tom trenu javno govorio da loše stoji.

• MOL je tada znao da stoji bolje i svaka nagodba bi također značila velike financijske gubitke za RH.

• Tadašnja odluka je bila da ostanemo u borbi do samog kraja.

• Tužno je i očajno da neki političari sada prstom upiru u Most. Čačić je bio član iste Vlade koja je pokrenula tu arbitražu, a sad drži ljestve HDZ-u koji je predao INA-u MOL-u., i skupa s njima ulazi u novu arbitražu. Krajnje licemjerno čak i za takvog političkog oportunista.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button