Odlazak Klausa Schwaba s čela Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) izazvao je brojne reakcije i nagađanja, posebno oko budućnosti inicijative “Veliki reset”.
Ipak, njegov odlazak ne znači nužno i povlačenje same ideje s globalne pozornice.
Što se dogodilo?
Klaus Schwab, koji je osnovao WEF 1971. godine, podnio je ostavku usred optužbi za zloupotrebu sredstava i manipulaciju unutar organizacije. Iako on sve negira, WEF je pokrenuo internu istragu, a vođenje privremeno preuzima Peter Brabeck-Letmathe, bivši direktor Nestléa. Schwab je svojevremeno govorio da će upravo on osobno imenovati svog nasljednika na čelu WEF-a, ali to se nije dogodilo.
A što je s “Velikim resetom”?
“Veliki reset” je bio prijedlog WEF-a iz 2020. godine, koji je pozvao na redefiniranje svjetske ekonomije nakon pandemije – fokusirajući se na tzv. održivost, digitalnu transformaciju i veću suradnju između javnog i privatnog sektora. Iako je Schwab bio glavni zagovornik, ideja kao takva nije vezana isključivo uz njegovu osobu. Veliki reset” je izazvao snažne reakcije a kritičari ističu:
Strah od ekonomske i političke kontrole pod krinkom održivosti i zdravlja.
Mogućnost centralizacije moći u rukama velikih korporacija i nadnacionalnih tijela.
Potencijalno ukidanje privatnosti kroz digitalne nadzorne sustave.
Kritičari “Velikog reseta” vide ga ne kao humanističku viziju budućnosti, već kao plan elita za konsolidaciju moći pod plaštom krize i “zajedničkog dobra”. Njihove zamjerke obuhvaćaju ekonomske, političke, društvene i tehnološke aspekte, često podcrtane nepovjerenjem prema globalnim institucijama i velikim korporacijama.
Schwabov odlazak označava kraj jedne ere u WEF-u, ali ne nužno i kraj “Velikog reseta”. Ključne ideje te inicijative i dalje su aktualne i prisutne u političkim i ekonomskim raspravama širom svijeta. Kritičari vide “Veliki reset” kao potencijalni totalitarni preustroj svijeta, gdje bi elita, pod krinkom održivosti i solidarnosti, preuzela veću kontrolu nad svim aspektima života.
