Nakon što su odbijeni svi amandmani oporbe, Zakon o hrvatskim braniteljima su većinom glasova podržali saborski zastupnici koji sa ovime završavaju proljetno zasjedanje te odlaze na ljetnu stanku, s koje se vraćaju tek sredinom rujna
Već na početku glasanja, zastupnici su odobrili mirovanje mandata Rade Borić iz Nove ljevice, koju će u Saboru mijenjati Ivana Kekin. Nova zastupnica odmah je i prisegnula.
No, iako je davanje prisege prošlo lako, već na prvom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata stigao je zahtjev za stankom.
‘Mnogi zakoni uvode praksu da se ozakonjuje bezakonje. Nešto što je bilo u ingerenciji Zavoda za vještačenje se prebacuje kao praksa i nadležnost ministra Medveda. Da netko dođe ministru Medvedu nakon 25 godina i kaže da bi bio vojni invalid i da mu to ministar sredi, onda je to je korupcija. No ako zakon kaže da ide Medvedu, a ne Zavodu za vještačenje, onda to nije korupcija’, poručila je Katarina Peović iz Radničke fronte.
Zakon: glasovanje izazvalo pravu buru
Pravu buru je izazavalo glasanje o Zakonu o civilnim stradalnicima Domovinskog rata. ‘Ovaj zakon je trebao biti odavno donesen. Ovim zakonom dao sam amandman da obavežemo Vladu da izađe Registar agresora na RH. O tim amandmanima sada ćemo glasati, prihvatite te amandmane. Svi stradalnici zaslužuju odštetu, ali da četnici i okupatori se provuku jer nemamo Registar agresora…’, rekao je Mostov Miro Bulj, zatraživši stanku.
Stanku je zatražio i Željko Sačić iz Hrvatskih suverenista. ‘Ostaje čitav niz dvojbi i najvažnije je da se čitav teret Domovinskog rata svaljuje na leđa hrvatskih proeznih obveznika. Agresor nije platio ništa’, rekao je Sačić.
Ante Prkačin iz Domovinskog pokreta također je zatražio stanku, ali se obratio izravno HDZ-ovom zastupniku Josipu Đakiću. ‘Čemu ona stilska i pjesnička figura za vrijeme polemike za kolegu Mlinarića? To nije za ispriku, to je nož u srce. Pitam se kakav je vaš ratni put’, upitao je Prkačin.
‘Pitanje o mom ratnom putu, bio sam dva puta ranjen i živ sam. Mene se ne treba pitati. Nemojte biti u zabludi da se bojim vaših objeda, morate se bojati svojih nekih stvari koje će izaći na vidjelo’, odgovorio je i Đakić Prkačinu.
Stanku je zatražila SDSS-ova Dragana Jeckov. ‘Mnogi kažu da je ovaj zakon Draganin i Miloradov. Da je to tako, bile bi obuhvaćene obitelji nasilno odvedenih ljudi u Vukovaru prije izbijanja rata, civilni stradalnici koji su bili u kolonama i civilni stradalnici koji su bili u logorima diljem RH’, poručila je Jeckov.
‘Kada govorimo o civilnim žrtvama ne smijemo ih dijeliti ali moramo znati da su one nastale zbog velikosrpske četničke agresije’, javio se Bulj za povredu poslovnika
‘Gospođo Dragana Jeckov, prvo se konzultirajte tko je agresor, a tko je žrtva od 1991. do ’95. Rat u Vukovaru je počeo masakrom policajca u Borovu selu’, poručio je Stipo Mlinarić.
Nakon što su odbijeni svi oporbeni amandmani, Sabor je sa 107 glasova za, 16 protiv i 5 suzdržanih izglasao Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata.
Time je otvoren rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog bolesti dobivene ili pogoršane pod okolnostima u vezi s Domovinskom ratom. Članovi obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu koji još nisu rješenjem općinskog suda proglašeni umrlim, moći će ostvariti prava po tom Zakonu i prije proglašenja nestale osobe umrlom. Omogućeno je korištenje obiteljske invalidnine članovima obitelji koji to dosad nisu mogli zbog mirovine, radnog odnosa, registriranog obrta ili dobne granice. Zakonom je predviđena uspostava Evidencije civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.
Jednoglasno sa 124 glasa za zastupnici su podržali izmjene Kaznenog zakona, kojima će se ubuduće spolno uznemiravanje goniti po službenoj dužnosti. Izmjene i dopune rezultirat će nezastarijevanjem kaznenog progona za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Predložene izmjene Kaznenog zakona proširuju katalog kaznenih djela novom inkriminacijom zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja te proširuju kaznenopravnu zaštitu zajamčenu djeci i na druge kategorije ranjivih osoba, uz preciznije propisivanje radnje počinjenja kaznenog djela.
Većinom glasova donesen je i Zakon o gospodarenju otpadom. Njime se donose novi ciljevi do 2035. godine povećanja odvajanja i recikliranja otpada i smanjenja odlaganja otpada te se zabranjuje stavljanje ne tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (primjerice štapići, slamke, pribor za jelo i sl.) i plastičnih vrećica za nošenje debljine manje od 50 mikrometara uz izuzetak vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje.
