HRT je, navodno, “javni servis”. No koliko se ova ustanova doista obazire na potrebe javnosti? Podsjećamo na par primjera za razmotriti. Od pristojbe dobivaju preko 150 milijuna eura, a što pritom vide kao ‘javni interes’?
Izrazi “javni servis”, “javna televizija” i slični uglavnom se pripisuju HRT kao funkcija koju bi ta ustanova morala obnašati, a to ne čini. Međutim, valja primijetiti i kako tako formulirani prigovori zapravo dolaze ponajčešće iz onog djela javnosti kojem zapravo sasvim odgovara jednostranost sadržaja koje HRT prikazuje.
Znamo kako je za ovu godinu planirani prihod iz mjesečne pristojbe gledatelja trebao biti 156,1 milijuna eura. Sudeći po reakcijama javnosti na brojne sadržaje koje HRT nudi, čini se da ona za svoj novac nije dobila ono što bi trebala dobiti.O kakvim je sadržajima riječ, najbolje je ustanoviti tako da se prisjetimo nekih od sjajnijih “bisera” iz novije povijesti “servisiranja javnosti” na HRT. Recentni nastup Lepe Brene svakako je još uvijek svježe u pamćenju gledatelja, ali svakako nije jedini.
Afera Zambija
Uzmimo, recimo, tzv. “Aferu Zambija” i prve pokušaje HRT da, nakon gotovo potpune, višemjesečne medijske šutnje, prikaže javnosti, što je posrijedi.
U emisiji Otvoreno, od 16.01.2023. gostovao je tzv. “afrikanist”, Saša Ričković koji je, među ostalim, prozvao “hrvatsku javnost” za linč nad sugrađanima optuženim za trgovinu djecom u Zambiji i onda praktički objasnio kako sam posreduje u tranzitu djece između Konga i Zambije.
Emisija je izazvala konsternaciju ponajprije stoga što je Ričković bez ikakvih komentara voditeljice i gostiju opisao suradnju s mjesnim “vitezom” pri dolasku do djece itd.
Koliko je poznato, HRT nikad nije uputio nikakvu ispriku za debakl. Kako je medijsko pokrivanje Afere Zambija uglavnom bilo ad hoc, možda bi moglo biti kako je riječ o ekscesu. No brojni su primjeri kako i unaprijed pripremljeni programi izazivaju u javnosti, najblaže rečeno, konsternaciju.Podsjetimo na jedan od njih.
Drske djevojke
U ožujku ove godine, na HRT je bio prikazan crtani serijal “Drske djevojke”, namijenjen, kako su to s HRT-a na upit objasnili, populaciji starijoj od 8 godina. Serijal je izazvao konsternaciju kad se pokazalo da je jedna od “drskih djevojki” koje su, kako to reklamni slogan kaže “same ispisale svoje sudbine i promijenile svijet” zapravo – muškarac.
Christine Jorgensen izvorno je bio muškarac imena George, prvi transseksualac koji je u SAD dobio veću pozornost javnosti i danas je jedan od heroja pokreta za normalizaciju transrodnosti.
No, u tom serijalu bilo je više spornih epizoda.
Specifičnost ovog slučaja na HRT-u jest da je posrijedi dio programa koji je uklopljen u opću uređivačku politiku, dakle nikako eksces. Otud, javnost je bila “servisirana” na način da su se odrasli i djeca mogli upoznati s recentnom LGBTIQ političkom agitacijom pod firmom odgojno-obrazovnog programa.
Ponosno prezime
Javnost je dobrim dijelom bila konsternirana i nastupom Saše Broz u emisiji “Kod nas doma”, no ne toliko onim što je sama Broz rekla o sebi i svom radu, koliko pitanjem voditeljice emisije.
Naime, predstavljajući gošću, voditeljica joj je praktički stavila u usta da se ona “ponosi svojim prezimenom”, što je, profesionalnost postupka na stranu, već samo po sebi politiziralo navodno apolitičnu emisiju. Tomu u prilog ide i to što je sama Saša Broz morala smiriti loptu i okrenuti razgovor u drugom smjeru.
Poznato je, naime, kako kazališna redateljica ne samo da ne krije odobravanje stanovitih političkih metoda svoga djeda, nego se i strateški koristi njegovim imenom za samopromociju.
Napadi na mušku molitvu
I muška molitva na hrvatskim trgovima, kao i tzv. “protuprosvjedi” protiv molitelja, na HRT se prikazuju na jedan, recimo to tako, specifičan način.
U lipnju ove godine, cijela situacija popraćena je na način da je HRT prikazao samo performerske aktivnosti “protuprosvjednika”.
Primjerice, u Zagrebu je stanovita gospođa prosvjedno djelovala, vođena pretpostavljamo višim teološkim i ekonomskim uvidima, tako što je prozivala molitelje za niz hereza, a Crkvu za prekomjerno financiranje.HRT je dio gospođinih prigovora prenio kao ilustraciju cjelokupne vijesti, što je vijest samo po sebi učinilo jednostranom.
Međutim, njezin prigovor na anatomiju muškaraca molitelja ostao je izrezan iz finalnog proizvoda. Naime, javnost je ostala uskraćena za dio kad je gospođa izrazila uvjerenje u to da molitelji nemaju ‘niti k…ac niti jaja’.
Let 3 i Jovanka Broz Tituka
Prisjetimo li se kako je bio popraćen put riječkog banda Let 3 od Hrvatske do nastupa na Eurosongu, pa i na stanovitom afteru nakon nastupa, HRT je bio krajnje liberalan po tom pitanju.
Naime, pjesmu “Mama ŠČ” bilo je nakon uspješne kvalifikacije banda za nastup u Liverpoolu veoma teško ne čuti, osobito ako bi se čovjek našao pored veće grupe djece. Pjesma je, ako je suditi prema popularnosti među najmlađima, bila neko vrijeme zamijenila “Zeko i potočić” među osnovnoškolskim šlagerima.
Upadljivo je u tom smislu, kako HRT nije propustio dati zvuku Let 3 i adekvatnu sliku, kad je dosljedno prenio nastup banda u liverpulskom Drag Queen klubu, gdje je osobito upadljivo figurirao riječki drag queen Jovanka Broz Tituka.
Ne treba osobito napominjati kako je u nastupu, kao uopće i u cjelokupnom performerskom izričaju banda, muška anatomija bila bez ikakve konsternacije stavljena u prvi plan.
Politička jednostranost i “javni” interes
Kako vidimo, programska politika “javnog servisa” odaje stanovitu političku jednostranost na koju hrvatska javnost ima štošta prigovoriti. Dok s jedne strane prigovori djelatnika iz medija uglavnom ostaju na tome da se u toj jednostranosti ne ide dovoljno daleko, dobar dio javnosti je potpuno odbacuje.
Otud, teško se oteti zaključku kako HRT zapravo pod “javnim interesom” zapravo podrazumijeva interes veoma uskog kruga ljudi, od onih na vlasti do onih koji toj vlasti iz različitih razloga odgovaraju ili je i sami, poput mnogih medijskih pregaoca, i sami servisiraju.
Izvor: narod.hr
