Domovina

Hoće li Njemačka podržati ulazak Hrvatske u Schengen? (uz koje uvjete?)

Hoće li Njemačka podržati ulazak Hrvatske u Schengen novinar Deutche Wellea Srećko Matić razgovarao je s Joachimom Stampom (FDP), ministrom integracije u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji koji je u koalicijskim pregovorima vodio područje migracija. Intervju prenosimo u cijelosti:

Gospodine Stamp, prije nekoliko dana ste rekli da nova njemačka vlada želi „unijeti reda u kaos“ po pitanju migracijske politike. Želite li time reći da je politika bivše vlade savezne kancelarke Angele Merkel bila neuspješna i da je de facto propala?

Oni su nam iza sebe ostavili veliki kaos. Horst Seehofer (bivši savezni ministar unutarnjih poslova, nap. red.) u intervjuima je stalno govorio o humanosti i redu, ali to nije bio slučaj u stvarnosti. Sjetimo se samo pushbackova na vanjskim granicama Europske unije ili ljudi koji su poginuli u Sredozemnom moru, tu se ne može govoriti o humanosti. A nema ni reda kad vidimo koliko ljudi neregularno dolazi u Njemačku. Za nas je važno da s jedne strane stvorimo legalne mogućnosti dolaska onima koji žele doći u Njemačku kako bi ovdje radili. S druge strane želimo preuzeti humanitarnu odgovornost. No, ubuduće se pitanje azila i radne migracije ne bi trebalo miješati jedno s drugim, i tu želimo kreirati jasna pravila.

Semafor najavljuje „promjenu paradigme” po pitanju migracija. Možete li nam izdvojiti najvažnije točke buduće migracijske politike i ukratko objasniti što nova njemačka vlada doista želi?

Taj pojam „promjena paradigme“ mi je bio posebno važan i ja sam se pobrinuo da se on nađe i u koalicijskom ugovoru. Središnja je ideja da zaustavimo iregularnu migraciju, odnosno da migraciju budu regulirane. A to znači da na jednoj strani preuzimamo humanitarnu odgovornost, na primjer za one ljude koji su za nas radili u Afganistanu, dakle za ljude koji su se zalagali za demokraciju i poštivanje ljudskih prava. Želimo iz pružiti podršku kroz odgovarajuće programe. Ali to prije svega znači da želimo uvesti sustav bodova za visokokvalificirane osobe, po uzoru na Kanadu. Ali ne samo za njih, već i za obične radnike. Želimo stvoriti mogućnost da ti ljudi mogu doći u Njemačku ako imaju ugovor o radu sklopljen s nekom njemačkom firmom. Znamo da su mnogu ljudi u prošlosti ovdje tražili azil, ali da oni ustvari nisu htjeli azil, već su htjeli raditi ovdje. Mi u Njemačkoj imamo doista veliku potrebu za radnom snagom, ali to više ne smije ići preko azila.

Jedna od novih ideja za ciljano privlačenje radne snage je i organiziranje svojevrsnih „burzi rada” u inozemstvu. Kako bi to u praksi trebalo funkcionirati?

Mi najprije moramo kreirati pravne pretpostavke za to da neka osoba iz neke druge zemlje može doći u Njemačku ako ima obični ugovor o radu s nekom firmom iz Njemačke. Važno je i da njemački obrtnici, Industrijske i trgovinska komora, pa i njemačka industrija signaliziraju da im je potrebna radna snaga. Mi bi onda u trećim zemljama mogli organizirati burze rada. Najvažnije je za to stvoriti pravne pretpostavke. A onda bi u drugom koraku organizirali te burze, ili preko interneta ili na licu mjesta.

Semafor-koalicija najavljuje reformu Zakona o državljanstvu, čime se bi olakšalo stjecanje dvojnog državljanstva i onim ljudima koji na to do sada nemaju pravo, na primjer za državljane Srbije ili BiH. Želi li time nova vlada na neki način nagraditi one strance koji su se dobro integrirali?

Mi stalno govorimo o tome da ljude potičemo, ali i da od njih nešto tražimo. A kod onih ljudi kod kojih smo zahtijevali da pokažu konkretnu spremnost na integraciju, mi im želimo dati šansu da brže dobiju njemačko državljanstvo pod uvjetom da te napore oko integracije doista i dokažu u praksi. Mislim da je to pošteno, i da jača identifikaciju s ovom zemljom. Važno mi je da smanjimo jaz u našem društvu, da nije važno odakle je netko došao, već kakav je karakter te osobe. I po tome ćemo kreirati i našu politiku.

Kad već pričati o tome, uzmimo na primjer regiju zapadnog Balkana. Mnogi su ljudi iz tih zemalja zainteresirani za dolaskom u Njemačku. Strahujete li možda kao nova njemačka vlada da bi takvim potezima mogli pojačati egzodus ljudi iz tih država, odnosno tako dodatno destabilizirati regiju u direktnom susjedstvu EU-a?

Upravo suprotno! Trenutno imamo dosta visok broj ljudi iz Sjeverne Makedonije koji traže azil u Njemačkoj. Ali to su ljudi koji ovdje nemaju pravo ostanka, odnosno pravu na zaštitu. I to je jedan od tih problema koje nam je ostavila prethodna vlada pod vodstvom CDU/CSU. Postupci provjere prava na azil traju jednostavno predugo, a mehanizam povratka tih ljudi u zemlje podrijetla ne funkcionira onako kako bi trebao funkcionirati. Mi želimo ubrzati postupak provjere prava na azil, odnosno dosljednije vraćati ljude koji nemaju pravo ostanka u Njemačkoj. Ako je netko iz te regije došao, a nema pravo ostanka, ta osoba bi u roku od samo nekoliko tjedana morala biti vraćena.

Kad već pričamo o zapadnom Balkanu, sjećam se da ste Vi ove godine nastupili na jednom skupu u Dortmundu, radilo se o obilježavanju obljetnice genocida u Srebrenici, koji su organizirali doseljenici iz BiH. U toj zemlji, ali i u susjedstvu vidimo sve češće, čak i među vodećim političkim čelnicima, da se genocid u Srebrenici ili otvoreno negira ili umanjuje. Vi ste u Dortmundu uputili jasnu poruku negatorima genocida, povukli ste i neke paralele s njemačkom prošlošću?

Mi želimo pomoći u stabilizaciji Balkana. I tu nam je jako važno da dođe do pomirenja. A dio tog procesa je priznavanje zločina. Mi smo kao Nijemci i sami iskusili koliko je to teško, mnogi su ljudi kod nas imali velikih problema i nakon 1945. oko toga da shvate kolika je njemačka krivnja. To je proces. Ali s druge strane na primjer preko razmjene mladih ili gospodarske suradnje uspjeli smo izgraditi sasvim drugačiji odnos na primjer prema Francuskoj. Danas je Francuska jedan od naših najboljih prijatelja, to je po mom mišljenju sjajan razvoj, teško je to bilo uopće i zamisliti na temelju događanja proteklih nekoliko stoljeća. I zato se nadam da će se Balkanu suočiti s onim što se događalo, sve to nasilje koje je i dovelo do genocida, da ljudi opet pričaju jedni s drugima, da generacija unuka ili praunuka opet jedni uz druge žive u miru, možda čak i da izgrade prijateljske odnose.

Vratimo se opet na koalicijski ugovor SPD-a, Zelenih i Vaše stranke FDP. Na 137. stranici, u odlomku o slobodi kretanja i Schengenu, stoji i jedan rečenica u kojoj se kaže kako će nova njemačka vlada prilikom donošenja odluke o proširenju Schengena voditi račune ne samo o sigurnosnim kriterijima, nego i o humanitarnim standardima. Što to znači za zemlje koje se nadaju ulasku u Schengen?

Važno je da postane jasno kako one zemlje koje žele profitirati od Schengena moraju poštivati određene standarde. Na primjer u Bugarskoj ili Rumunjskoj mi vidimo posve neprihvatljiv odnos prema najvećoj manjini u Europi, radi se o Romima. Kad vidim kako tamo u nekim mjestima izgledaju uvjeti u kojima ti ljudi stanuju ili situaciju po pitanju školskog obrazovanja, to je apsolutno neprihvatljivo za Europsku uniju. Moramo dakle jasno reći svim onim zemljama koje žele postati članicama Europske unije, da je članstvo moguće ali samo ako na odgovarajući način postupaju prema manjinama. Na primjer da se stvore uvjeti za obrazovanje djece i mladih, ili da nema diskriminacije.

Vijeće Europe je prije nekoliko dana vrlo oštro kritiziralo Republiku Hrvatsku zbog tretmana migranata na granici s Bosnom i Hercegovinom. Spominju se mučenja, nehumano postupanje prema ljudima, sustavnu praksu ilegalnih pushbackova i tako dalje. Vi ste u koalicijskim pregovorima razgovarali o situaciji na vanjskim granicama. Hoće li nova njemačka vlada podržati ulazak Hrvatske u Schengen?

Za nas je odlučujuće da se i na vanjskim granicama Europske unije poštuje europsko pravo. A to znači da ga poštuju i oni koji štite granice. Zaštita granica je nužna, svaka država mora čuvati svoje granice, ali pri tome se mora poštivati ljudska prava i europsko pravo. To je pretpostavka. I to jednako vrijedi i za Hrvatsku, ali i za sve druge zemlje.

Prije dvije-tri godine kancelarka Angela Merkel je u Berlinu javno pohvalila rad Hrvatske policije u osiguravanju vanjske granice Europske unije u kontekstu iregularnih migracija. No, ona, za razliku od Vas, tom prilikom niti jednom riječju nije spomenula ilegalne pushbackove ili nužnost poštivanja ljudskih prava. Je li to bila greška Angele Merkel?

Ne želim ni na koji način ocjenjivati rad Angele Merkel. Ali kažem da nam je savezna vlada pod vodstvom CDU/CSU ostavila puno kaosa, nije tu bilo ni humanosti, a ni uređenih migracija. I sad je to naš posao, to mi želimo napraviti. Mi kao nova vlada ne želimo samo pričati o humanosti i redu, mi u praksi želimo etablirati i humanost i red.

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button