Istraživanje je pokazalo kako su svakodnevne teme i u proteklom razdoblju bile rast cijena i inflacija, ali i priprema za ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor, a studeni je mjesec obilježavanja obljetnice Vukovara te je to tradicionalna dominanata tema u ovom razdoblju. Međutim vidljive su razlike u percepciji opće kvalitete života, i to na lošije nego ljudi stvarno žive (po vlastitoj procjeni). Istraživanje također pokazuje i po čemu je Hrvatska dobra a građani zadovoljni.
Pesimizam je stabilan u Hrvatskoj:
- 74% ispitanih ne vjeruje da Hrvatska ide u dobrom smjeru,
- 17 posto misli da ipak ide, a
- 9% ne zna.
Stabilno je i nezadovoljstvo radom Vlade, prenosi dnevnik.hr:
- 66 posto ispitanih ne odobrava poteze koje Vlada povlači,
- 26 posto odobrava, a
- 8% ne zna.
Kad je riječ o vjeri u Vladinu sposobnosti rješavanja problema, skepsa je i tu itekako prisutna:
- 22 posto ispitanih vjeruje da će Vlada sigurno ili vjerojatno riješiti najveće probleme.
- 73% je onih koji ne vjeruju u njihove sposobnosti, a
- 5% ne zna.
Reklo bi se da građani nisu impresionirani činjenicom da je Hrvatska u energetskoj krizi prošla relativno dobro.
No zato je politička stabilnost, na kojoj tako često inzistira premijer Andrej Plenković, očito doprla do većine hrvatskih domova pa sada gotovo nitko u državi ne sumnja u odanost koalicijskih partnera HDZ-u: čak 86 posto vjeruje da će u skladnom braku dočekati kraj mandata.
Mišljenje građana o predsjedniku Milanoviću
Verbalna rabijatnost koja dominira u svim istupima predsjednika Zorana Milanovića više – tako barem pokazuju brojke – ne donosi rast, nego pad popularnosti:
- 56 % ispitanih ne odobrava što i kako radi, a vjerojatno i kako i o čemu govori, i ta brojka polako raste;
- 37% njegov rad odobravaju, što je u odnosu na listopad pad od tri posto.
- 7% ne zna što bi uopće o predsjedniku mislili.
Popularnost političkih stranaka
Što se rejtinga stranaka tiče:
- 29,9% pripada i dalje HDZ-u koji je i dalje uporno na prvom mjestu te raste u odnosu na prošli mjesec, što je za jedan i pol postotni poen bolje u odnosu na listopad;
- 11,70% drži SDP na drugo mjestu te mu popularnost pada usprkos svim medijskim nastupima i optužbama na račun Vlade;
- 8,6& – Možemo;
- 8,30% – Most;
- 5,8% – Domovinski pokret.
Više od jedan posto podrške uživaju još IDS, koji je na tri posto, HNS je na 1,9 , HSU je 1,6 , Suverenisti na 1,6, a Fokus na 1,5 posto. Istovremeno, Centar je na jedan posto. Svi ostali – poput recimo Socijaldemokrata, koji imaju najveći oporbeni klub zastupnika u Saboru – su na manje od jedan posto podrške, dok je neodlučnih 17,5 posto ispitanih.
Najveći problemi u državi
Kada je riječ o najvećim problemima u državi, na apsolutnom broju jedan je inflacija, odnosno cijene koje samo rastu i rastu. Slijede korupcija i kriminal, a onda opet tri ekonomske teme:
- niske plaće,
- ekonomska kriza i
- niske mirovine.
U ovom Crobarometru građani su pitani i što misle o prosječnoj kvaliteti života u Hrvatskoj i kako ocjenjuju kvalitetu vlastitog života. Na pitanje da ocjenama od 1 do 5 kažu što misle, ispitanici su kvaliteti životnog standarda u Hrvatskoj dali prosječnu ocjenu od 2,67. No kada im se kaže da na isti način ocijene kvalitetu vlastitog životnog standarda, ocjena je bolja te u prosjeku iznosi 3,17.
Pogledamo li detaljnije kako se odgovaralo, vidjet ćemo da je razlika u percepciji najvidljivija u ocjenama dovoljan, odnosno vrlo dobar:
- gotovo trećina za sebe kaže da u Hrvatskoj živi vrlo dobro, broj onih koji misle da se u Hrvatskoj zaista živi vrlo dobro je znatno manji, istovremeno je
- trećina onih koji vjeruju da je prosječna kvaliteta života u Hrvatskoj tek za ocjenu dovoljan, iako je
- onih koji za sebe kažu da žive takvom kvalitetom života znatno manje.
Kada procjenjuju kvalitetu života u Hrvatskoj, više školske ocjene daje samo 10 posto građana, a niže njih čak 37 posto. Kada pak govore o kvaliteti vlastitog života, ocjene su puno bolje. Tu 34 posto građana svoj život ocjenjuje ocjenama višim od tri.
Čime su najzadovoljniji i što treba mijenjati?
Dobra je stvar da je, pogotovo ako se u obzir uzme globalna sigurnosna situacija, u Hrvatskoj najbolje ocijenjena sigurnost. Posebno je to važno zbog turizma, koji je ključna poluga za punjenje proračuna. Na drugom mjestu je obrazovanje, na koje je nerijetko mnogo prigovora i za koje Hrvatska, unatoč čestom proklamiranju da smo “zemlja znanja”, izdvaja mizerne iznose.
Na trećem mjestu je sloboda medija, a onda na četvrtom potpuno iznenađenje – zdravstvo. Bez obzira na sve probleme, liste čekanja, lošu infrastrukturu i kvalitetu rada pojedinih liječnika, građani su i dalje relativno zadovoljni zdravstvom.
S druge strane, građani najgore ocjenjuju:
- visinu vlastitih plaća. Odmah nakon toga su
- rad političara i rad sudova, bok uz bok, te
- kupovna moć građana, piše dnevnik.hr.
Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. studenog na 990 građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto.
