Magazin

Globalni index mira: Hrvati u vrhu

Dobro je znati da se Hrvatska svrstava među 17 najmirnijih država od ukupno 163 zemlje na svijetu, a u Europi je na 11-tom mjestu koje dijeli zajedno sa Švedskom – slika dolje. A na globalnoj razini visoko 17. mjesto dijelimo s Njemačkom. Ove pozicije odrđuje tzv. globalni indeks mira koji pojedinu zemlju ocjenjuje na temelju društvene sigurnosti, domaćih i međunarodnih sukoba te razine militarizacije. U Hrvatskoj je visoka sigurnost ljudi ne samo u njihovim domovima, nego i ona javna, ulična, i nema opasnosti za život ljudi i imovinu.

Globalni index mira

Prvo je mjesto među deset najmirnijih zemalja svijeta u 2020. godini zauzeo Island, a slijede Novi Zeland, Danska, Portugal…

U odnosu na okruženje

Od susjednih zemalja najbolje stoji Slovenija na 4 mjestu u Europi. Sljedeća najbliža država, ali ispod Hrvatske je Mađarska koja se nalazi na 14 mjestu (Europa). Italija zauzima 23 mjesto ispred Ujedinjenog Kraljevstva a iza Španjolske. Poslije njih su Srbija (28.), Albanija (29.), Crna Gora (30.), a na kraju su BiH (34.) i Kosovo (35.).

Na Europskom začelju je Turska, a dosta nisko stoje i Francuska (31. u Europi, 55. u svijetu), i Grčka (33. u Europi, i 66 u svijetu).

Očekivano, Afganistan je najmanje mirna država na svijetu. Povoljan rezultat za Hrvatsku nije neočekivan jer su i lanjski podatci Eurostata također pokazivali da je jedna od najsigurnijih zemalja i da ima najniži udio ljudi (2,6 %) koji su žrtve kriminala, nasilja i vandalizma, prenosi GlasKoncila.

Globalni indeks mira s dobro razrađenom metodologijom u obzir uzima dosta indikatora koji ocjenjuju neku zemlju i prilično točno daju ocjenu stanja u zemljama.

U Hrvatskoj je visoka sigurnost ljudi ne samo u njihovim domovima, nego i ona javna, ulična, i nema opasnosti za život ljudi i imovinu.

Utjecaj COVID-a

U izvješću se navodi da je i pojava pandemije imala znatan utjecaj na nasilje jer se povećao broj nasilnih prosvjeda te se lani u svijetu dogodilo više od 5000 nasilnih događaja vezanih uz COVID-19, a u 158 zemalja svijeta dogodili su se incidenti povezani s pandemijom.

Nered i prosvjedi povezani s koronakrizom bili su potaknuti nametnutim ograničenjima, uvođenjem karantene, povećanjem stope nezaposlenosti i izostankom ekonomskih potpora. Sve je to srećom zaobišlo našu zemlju.

Čitanje internet vijesti

Konzumacija medijskih sadržaja, posebice onoga dostupnoga na internetu je u Hrvatrskoj značajno visoka i po tom pokazatelju su Hrvati u europskom vrhu.

Prema podatcima Eurostata o gledanosti internetske televizije i videozapisa te čitanja vijesti na internetu svrstavaju u sam vrh, o čemu piše Nikola Patković, koji prenosi da:

  • je čak 92 posto hrvatskih građana čitalo vijesti na internetu,
  • 89 posto građana Hrvatske od 16 do 74 godine u prošloj je godini gledalo sadržaje preko internetskoga TV-a i videozapise na internetu.
  • Ispred Hrvatske su skandinavske zemlje – Island, Norveška i Finska te Nizozemska, Malta i Cipar. Hrvatska se tako našla ispred puno razvijenijih i bogatijih europskih zemalja, poput Njemačke, Belgije, Danske, Španjolske i Italije te naravno svih država u okruženju.

Ovi rezultati ne čude analitičare jer osnovni razlog vide u činjenici da internet u Hrvatskoj, iako možda nije među bržima ili najjeftinijima u Europi, je ipak široko dostupan.

Neprikladni oglasi

Iako većina društvenih mreža to brani, više od 60 posto mladih u Hrvatskoj otvorilo je vlastiti prvi profil prije 13. godine, a velik dio njih bez kontrole odraslih ostavlja osobne podatke, poput broja mobitela ili fotografije.

Kao najčešće razloge za davanje osobnih podataka naveli su besplatan pristup sadržajima: glazbi, videu, filmu, kvizu i igrama.

Članak je sastavljen uz doprinos: GlasKoncila / releiefweb.int

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button