Ukrajinski narod zadesila je 1932.-1933. najveća katastrofa u njegovoj povijesti. Sovjetski komunistički režim je glađu istrijebio oko 7 milijuna Ukrajinaca. Ova katastrofa je poznata kao Holodomor, što u prijevodu znači GLADOMOR.
Jedna od najvećih masovnih tragedija, a koja se relativno rijetko spominjala iako se radi o jednoj od najvećih masovnih tragedija 20. stoljeća.Ta tragična epizoda ljudske povijesti je bila relativno slabo poznata široj javnosti.
Ono što nas sada Hina i Index pokušavaju uvjeriti da je Gladomor u Ukrajini i drugim dijelovima tadašnjeg SSSR-a uzrokovan ruskim nacionalizmom protiv Ukrajinaca što nije istina. Gladomor je bio posljedica socijalizma i komunističkog totalitarizma. Staljin je odlučio dosljedno provoditi socijalistički program i kolektivizirati seoska imanja.
To je u praksi značilo nacionalizaciju privatnih posjeda u ruralnim krajevima.
Socijalizam nije bilo teško nametnuti u gradovima gdje su većinu stanovništva činili radnici u velikim tvornicama. Te je radnike bilo lako dovesti u zabludu da će im se kvaliteta života bitno poboljšati ako se riješe “kapitalista”. Neće više imati “gazdu” koji ih “izrabljuje”, država će biti “pravedniji” gospodar.
Zato je revolucija u Moskvi i drugim gradovima prošla vrlo lako uz odobravanje većine stanovnika. Na selu je, pak, ostalo manje-više isto kao prije. Poljoprivrednici su i dalje obrađivali svoju zemlju i prodavali veći dio uroda po tržišnim cijenama. Lenjin je bio dovoljno mudar pa to nije htio mijenjati jer je znao da će u protivnom biti problema.
Kad je Staljin došao na vlast, odlučio je to promijeniti jer “ne možemo imati socijalizam u gradu i kapitalizam na selu”. Njegova je propaganda pokrenula hajku protiv “kulaka”, kako su nazivali imućne seljake. Kulaci su im bili krivi za visoke cijene hrane i loš standard građana, optuživali su ih da su pohlepni. To je bio uvod za akciju.
Kolektivizacija sela značila je oduzimanje zemlje seljacima u korist države. Osim zemlje, oduzeli su im i sredstva proizvodnje, a seljacima odredili kvote koliko moraju proizvoditi hrane za gradsko stanovništvo i po kojim cijenama.
To je rezultiralo masovnim otporom i odbijanjem rada, a potom i otvaranjem novih logora u Sibiru za neposlušne. Sve skupa dovelo je do ogromnog siromaštva i masovnog pomora od gladi.
To se događalo diljem SSSR-a, ali zbog centralnog planiranja najmanje su bili pogođeni Moskva i drugi veći gradovi. Ukrajinci su posebno loše prošli jer je Ukrajina bila žitnica SSSR-a, a sve žitarice odvožene su u Moskvu.
Slična kolektivizacija sela pokušana je u poslijeratnoj Jugoslaviji, ali se brzo od toga odustalo nakon prvih oružanih pobuna.
Dakle, gladomor Ukrajinaca nije uzrokovan rusko-ukrajinskim neprijateljstvom nego dosljednom provedbom socijalizma. Demagozima nije bitan prosperitet građana ni ekonomski napredak, bitno je provesti ideologiju. To je Staljin radio.
Izvor:liberal.hr
