Demograf Stjepan Šterc upozorio je da su demografski podatci u Hrvatskoj katastrofalni i pozvao politiku da uzme u obzir znanstvene spoznaje.
Šterc je gostujući na televiziji N1 naglasio da će demografska problematika biti ključna problematika na razini ne samo Hrvatske, već cijele Europske unije.
Šterc je upozorio na razliku u izričaju između političkih i znanstvenih krugova kad je riječ o demografiji, posebice u predizborno vrijeme. Tvrdi da bi službene statistike trebale uplašiti svakog racionalnog čovjeka.
Šterc: U dvije godine prirodnim putem izgubili smo 50 tisuća ljudi
Podatci o prirodnom kretanju stanovništva u 2022. godini potvrđuju nevjerojatnu situaciju da smo u dvije godine samo prirodnim putem izgubili stanovništvo koliko je cijela Ličko-senjska županija, kaže Šterc. “Dakle, u samo dvije godine prirodnim putem izgubili smo 50 tisuća ljudi”, upozorio je.
“Ovi ljudi koji su otišli iz Hrvatske ne moraju biti gubitak za Hrvatsku ako se prema njima postavi koncepcijski s nekakvim poticajnim modelom, ali ovo je nestanak koji se reflektira na starost populacije, na broj učenika i čitav niz negativnih demografskih procesa i trendova”, pojašnjava Šterc.
Prošle se godine u Hrvatskoj rodilo 33.883 djece, gotovo 3000 manje nego 2021. godine, dok je istodobno umrlo 56.979 osoba. Prirodnim putem lani se, dakle, stanovništvo Hrvatske smanjilo za grad veličine Vukovara. “To su egzaktni podaci koji najavljuju što će se događati u budućnosti”, kaže Šterc i dodaje da se radi o većoj katastrofi od iseljavanja.
“Ako smo već imali izvanredne sjednice Sabora i imamo najave referenduma, kako je moguće da se politički sustav, bio on pozicijski ili opozicijski, ne sjeti da bi trebalo sazvati izvanrednu sjednicu Sabora po pitanju demografije”, kaže Šterc. Podsjetio je da se da prirast stanovništva izravno odražava na gospodarstvo, na uređenost društva i na uređenost prostora.
Samo tehničke mjere, ali ne i strateške odluke
Upozorio je da se pristup demografskim izazovima u Hrvatskoj ograničava na tehničke demografske mjere poput dječjih doplataka i porodiljnih naknada, a ne poduzimaju se strateške odluke koje se tiču demografske problematike, pogotovo usmjeravanja poreznog sustava u demografsku i migracijsku politiku.
“Vi morate naprosto slijediti irski model koja ima najviše iseljenog stanovništva u kojoj je povratak u Irsku kretao kroz investicije Iraca u Irsku. To je samo jedna odluka. Nama treba samo politička volja i razum. Treba omogući poticanim modelom investiranje iseljenih Hrvata u Hrvatsku kroz oslobađanje plaćanja nekih poreza u nekom vremenskom razdoblju, a drugi model je da se između ostalog prijeđe ta razina klasičnih demografskih mjera, jer nemojmo zaboraviti da sekundarni faktor, destrukcijski na demografsku problematiku nastaje silnom centralizacijom u Zagrebu apsolutno svega”, kaže Šterc.
Političari ne vole slušati znanstvenike
Dodaje da takve odluke ne mogu slijediti političku misao i politički osjećaj nego moraju slijediti znanstvenu logiku.
“Na Svjetskom iseljeničkom kongresu imao sam priliku izgovoriti nekoliko riječi uz prisutne predstavnike političara i političare gdje oni naprosto nemaju osjećaj odgovornosti za neke stvari koje su negativne”, kaže Šterc.
Podsjetio je da po procjenama u svijetu ima četiri milijuna osoba s nekim oblikom hrvatskog identiteta i da je to jako veliko hrvatsko bogatstvo.
“Ne samo demografsko, već i akademsko, financijski, investicijski posebno”, kaže Šterc i naglašava da 5,5 milijardi financijskih doznaka, skoro 20 posto državnog proračuna uplaćuje dijaspora svojim obiteljima što je 7,5 posto više BDP-a od onog što nam donese turizam.
“To je nevjerojatni potencijal. I ako nekom nije jasno kako usmjeriti gospodarski razvoj Hrvatske, ne znam što bi između ostalog onda rekao”, kaže demograf.
Vladine mjere ne daju željeni uspjeh
Komentirao je i vladinu mjeru biram Hrvatsku koja nije polučila željenim uspjehom.
“To samo potvrđuje da nema političkih odluka temeljenih na projekcijama i logističkim zaključcima. Povratak hrvatskog stanovništva, kao što je bio povratak izraelskog i irskog, mora ići po modelu investicija tog stanovništva u matičnu zemlju”, naglašava Šterc.
Rekao je i da postoji veliki osjećaj iseljenika prema Hrvatskoj, ali i da Hrvatska ne reagira na odgovarajući način prema njima.
Šterc upozorava i da će demografska problematika biti ključna problematika na razini Europske unije.
“I sljedeća vlast, bez obzira tko složio većinu, ovu problematiku morati staviti u ključno odlučivanje, jer će se ona provoditi na EU razini”, kaže.
“To je najava stihijske migracije. Nema koncepta, strategije i ta stihijska migracija ima za posljedicu da imamo 450 firmi za dohvat stranih radnika”.
Mijenja se struktura društva
“Ova silina useljavanja radne snage u Hrvatsku ne slijedi osnovne zakonitosti migriranja stanovništva, a one su vezane za to, kad dođeš u novu sredinu izvoli se prilagoditi načinu života u Hrvatskoj. Ne religiji, ne politici već naprosto načinu života jer taj odnos mora biti dvostran i funkcionalan. Oni ne mogu biti izolirana populacija, izrabljivana populacija, njihovo uključivanje u život Hrvatske je prihvaćanje načina života u Hrvatskoj”, objašnjava Šterc.
Naglašava da migraciju ne mogu provoditi Ministarstvo unutarnjih poslova i poslodavci.
“Nedostatak radne snage je velik. Dijelom zbog odlaska radnika u mirovinu, iseljavanja mladih i nedostatak radne snage bit će sve veći, pogotovo na starost hrvatske populacije i potrebe za uvozom radne snage će biti sve veće. I sad u populaciji koja broji manje od 3 milijuna i 700 tisuća stanovnika sutra stranci biti preko 10 posto ukupne radne populacije, a s obzirom na radnu aktivno stanovništvo to može prijeći i 1/4 ukupnog radništva. To onda ostavlja tragove koji nisu jednostavni, jer to stanovništvo ostaje getoizirano u hrvatskom društvu, i vrlo brzo će veliki hrvatski gradovi sličiti na centre velikih europskih gradova u kojima su većinom samo useljenici”, kaže Šterc.
Izvor:narod.hr/N1
