Vijeće Gradske četvrti Gornji Grad – Medveščak naumilo da u Fond imena novih ulica uđu Milka Planinc i Anka Berus, utjecajne partijske političarke i zločinke iz razdoblja nekadašnje Jugoslavije.
Ovi prijedlozi osim što graniče sa zdravim razumom su u suprotnosti sa rezolucijama Vijeća Europe i Europskog parlamenta koji traži nužnost osude zločina totalitarnih komunističkih režima na međunarodnoj razini i osudu zločina totalitarnih komunističkih režima .
Parlamentarna skupština podsjeća na svoju Rezoluciju 1096(1996.) o mjerama razvrgavanja naslijeđa totalitarnih komunističkih režima.
Totalitarni komunistički režimi što su vladali u Središnjoj i Istočnoj Europi u prošlome stoljeću, a kakvi i danas postoje u nekoliko zemalja u svijetu, bili su bez iznimke obilježeni masovnim kršenjem ljudskih prava. Ta kršenja, koja se razlikuju ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom razdoblju, uključivala su ubojstva i pogubljenja, kako individualna tako i kolektivna, umiranje u koncentracijskim logorima, smrt od gladi, deportacije, mučenje, prisilni rad i druge oblike kolektivnog fizičkog mučenja, progone zbog etničkih ili vjerskih razloga, odricanje slobode savjesti, mišljenja i izražavanja, slobode tiska, te odsutnost političkog pluralizma.
Zločini su se opravdavali teorijom klasne borbe i načelom diktature proletarijata. Interpretacijom tih dvaju načela legitimirala se »eliminacija« onih kategorija osoba koje se smatralo štetnima za izgradnju novoga društva te, prema tomu, kao neprijatelje totalitarnih komunističkih režima. U svakoj zemlji žrtve su velikim dijelom bile državljani te zemlje. Osobito to vrijedi za stanovništvo bivšeg Sovjetskog Saveza, u kojem je broj žrtava državljana te zemlje bio mnogo veći od broja žrtava drugih nacionalnosti.
74 VIJEĆE EUROPE
Poslije pada totalitarnih komunističkih režima u Središnjoj i Istočnoj Europi nije provedeno niti iscrpno i produbljeno međunarodno istraživanje, niti rasprava o zločinima što su ih počinili ti režimi.
Usto, te zločine nije osudila međunarodna zajednica, kao što je bio slučaj s užasnim zločinima što ih je
počinio nacionalsocijalizam (nacizam).
Primjereno tomu široka javnost vrlo je slabo svjesna zločina što su ih počini li totalitarni komunistički režimi. Komunističke su stranke u nekim zemljama zakonite i još uvijek djelatne, čak i kad se nisu distancirale od zločina što su ih u prošlosti počinili totalitarni komunistički režimi.
Skupština je uvjerena da je svijest o povijesti jedan od uvjeta što ih treba ispuniti za to da bi se izbjeglo ponavljanje takvih zločina u budućnosti. Osim toga, moralna prosudba i osuda počinjenih zločina imaju važnu ulogu u obrazovanju mladih naraštaja. Jasan stav međunarodne zajednice o toj prošlosti mogao bi biti referencija za njihovo buduće djelovanje.
Usto, Skupština je mišljenja da još uvijek žive žrtve zločina što su ih počinili totalitarni komunistički
režimi, ili obitelji tih žrtava, traže sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnja.
Međunarodna zajednica ne bi smjela, zbog rasprava i osuda kojih je dosad bilo u nekim državama-članicama Vijeća Europe, zanemariti obvezu da zauzme jasno stajalište o zločinima što su ih počinili totalitarni komunistički režimi. Ona ima moralnu obvezu to učiniti bez daljnjeg odlaganja.
Vijeće Europe osobito je kvalificirano za upućivanje toga poziva na međunarodnoj razini. Sve bivše komunističke zemlje Europe, osim Bjelorusije, danas su njegove članice, a zaštita ljudskih prava
i pravna država temeljne su vrednote koje Vijeće Europe zastupa.
Sukladno tomu, Parlamentarna skupština snažno osuđuje masovna kršenja ljudskih prava koja su
počinili totalitarni komunistički režimi, te odaje poštovanje žrtvama tih zločina.
Usto, ona poziva sve komunističke ili postkomunističke stranke država-članica koje to još nisu
učinile da preispitaju povijest komunizma i vlastitu prošlost, da se nedvosmisleno distanciraju od
zločina što su ih počinili totalitarni komunistički režimi, i da ih nedvosmisleno osude.
Sve donedavno je jedan od najljepših Zagrebački trgova nosio ime ‘Trg maršala Tita’ a nažalost još uvijek u Hrvatskoj ima ulica i trgova koji nose ime ovog diktatora i zločinca te drugih zločinaca iz komunističkog totalitarizma. Sve ove ulice i trgovi su uvreda svim žrtvama i zapreka demokraciji, jer je komunistički režim na čelu sa Titom, odgovoran za ubijanja, zatvaranja i mučenja protivnika komunizma i Jugoslavije tijekom svih godina svoje vladavine.
Matica hrvatska je uputila Vladi Republike Hrvatske prijedlog o donošenju Zakona o imenima u javnim prostorima u Republici Hrvatskoj kojim bi se zakonski ukinuli nazivi svih ulica koje nose ime po komunističkim zločincima. Iako sumnjamo da će ova Vlada taj zakon donijeti, jednoj od budućih domoljubnih vlada će to biti zadatak kako bi Hrvatska napokon raskrstila sa totalitarnom prošlošću.
