„Vino je jedna od najciviliziranijih i najprirodnijih stvari na svijetu, dovedeno do čiste perfekcije. Pruža sjajne mogućnosti za uživanje, više nego bilo koje drugo piće.“ Ernest Hemingway
Vino je čudotvoran dar prirode, proizvod ljudskog truda i znanja, ali je ipak umjetnina koju čovjek stvara tisućljećima. Korijeni proizvodnje vina najvjerojatnije potječu iz Perzije. Od pradavnih mitoloških vremena
moć vina da uzvisi čovjeka, podari mu vedrinu i dar govora činili su ga u očima ljudi pićem bogova. Vino je bilo i ostalo najcjenjenije piće mnogih civilizacija. Jedna francuska izreka kaže: „Sve mode prolaze, samo vino ostaje“.
Elegantno i profinjeno piće, predivnog okusa i mirisa i vjerni pratitelj hrane. To je sasvim prirodno piće, a sve što dolazi iz prirode ima posebnu vrijednost.
Vino je najhigijenskije piće ikad proizvedeno. Već od davnih vremena vino je korišteno kao lijek jer uzimano u usta grije, a korišteno izvana hladi. Hipokrat, otac medicine, vino opisuje kao korisno sredstvo među ostalim i za poboljšanje rada bubrega i psihičkog stanja općenito.
Platon navodi kako umjerena konzumacija vina daje snagu, pomlađuje tijelo i um. Ciceron pak tvrdi kako vino potiče misaone procese i stvara inspiraciju. Louis Pasteur je rekao: „Vino je najzdraviji napitak“. Alkohol iz vina brzo ulazi u krvotok i djeluje na sve dijelove tijela, no ako je konzumacija umjerena, to je djelovanje pozitivno na naš organizam.
Kaže se da samo jedna čaša crnog vina na dan pomaže s protokom krvi i željezom. Donosimo nekoliko zanimljivih činjenica o vinu koje sigurno niste znali.
Ljekovitost vina najviše dolazi do izražaja ako ga pijemo uz večeru. Osim toga, ono obogaćuje okus hrane i stvara dobro raspoloženje.
Usprkos svemu, medicina ne može svrstati vino u skupinu lijekova, što je i opravdano, no brojna znanstvena istraživanja nedvosmisleno dokazuju blagotvornost umjerene konzumacije vina
Zanimljivosti o vinu
Iako je vino jedno od najpoznatijih alkoholnih pića koje odgovara uz svaku prigodu, postoje ljudi koje se boje vina, a njihov strah zove se oenofobija.
Postoji ispravan i pogrešan način držanja čaše za vino. Čaša bi se trebala držati za stalak kako vaša ruka ne bi povećala temperaturu vina u čaši te kako bi ono ostalo savršene temperature, ovisno o vrsti vina.
Vino je ukusnije i aromatičnije ako ga poslužite u odgovarajućoj čaši.
Budući da se degustacija vina svodi na miris, žene su bolji degustatori jer imaju jače osjetilo mirisa nego muškarci.
Boce vina trebale bi se pohranjivati ležeći. Tijekom vremena, čepovi na bocama mogu se osušiti i komadići plutenog čepa mogli bi padati u vino.
Što je dekantiranje vina?
Samo značenje riječi dekantiranje (francuski: décanter – otakati) označava odvajanje vina od taloga prilikom pretakanja, ali tim postupkom se služimo i da bi tako vino prozračili (aeracija) i da bi isto „prodisalo“ te na taj način dodatno oslobodilo sve svoje arome. Sam postupak je prema tome delikatan jer bismo trebali pri samom pretakanju paziti da u dekanter ne ulijemo talog iz boce. Prije svega dekantiraju se vina koja imaju potencijal za starenje. Vrijeme dekantiranja ovisi o samom vinu,
te isto varira od nekoliko minuta za mlada vina pa do nekoliko sati za starija „velika“ vina. Za pravilno dekantiranje potrebno je bocu otprilike 24 sata prije samog postupka iz ležećeg postaviti u uspravni položaj.
Tim postupkom će se talog slegnuti na dno boce. S bocom postupamo pažljivo, bez naglih pokreta ili trešnje iste. Prilikom pretakanja pazimo da vino pretačemo jednim konzistentnim tijekom, a postupak izvodimo pri dobroj svjetlosti, ili si pomažemo baterijom ili svijećom, tako da možemo vidjeti da slučajno ne pretačemo talog u dekanter.
