Nakon pune godine dana rada solarne elektrane na krovu kuće u Primorju evo nekoliko korisnih informacija koje vam mogu pomoći u procjeni isplativosti ovog zelenog ulaganja.
Instalirana snaga i druge karakteristike investicije: cca 10kW instalirane snage, to je oko 50 m2 krova. Ploče su Solvisove. Investitor je fizička osoba – vlasnik kuće. Važno je da ne improvizirate u izvedbi investicije. Pronađite dobrog savjetnika-instalatera. Naš je sve točno predvidio, precizno i brzo izveo i riješio papirologiju s HEP-om. Nemamo bateriju nego višak koji proizvedemo, a koji se ne potroši u kući, isporučujemo u mrežu (za što opskrbljivač treba doći prilagoditi brojilo koje postaje dvosmjerno). Računajte da će za početak trebati 30-60 dana da vas opskrbljivač priključi na mrežu.
U medijima se pisalo da sada još više zapinje s priključivanjem (ova je investicija rađena u listopadu 2020. a priključenje je uslijedilo u prosincu). Dobro se raspitajte, jer HEP je najslabija karika u lancu. Prva 2-3 mjeseca slali su i pogrešne (prevelike) račune. Uredno smo plaćali, svjesno ušli u preplatu i bunili se na nekoliko HEP-ovih adresa. Nije bilo jasno tko je nadlažen za „slučaj“. Nakon 4-5 mjeseci ipak se sve dovelo u red i sada su računi ispravni. HEP se uredno naplaćivao iz preplate dok smo bili u plusu (da, osim što smo investirali kreditirali smo HEP nekoliko mjeseci, ali tako je to u Apsurdistanu). Dodatan problem je regulacija. U vrijeme investicije (listopad 2020.) na snazi je bio pravilnik koji je dopuštao instalaciju bez građevinske dozvole samo na kući koja je na istoj zemljišnoj čestici, prenosi arhivanalitika.hr, uz zahvale g. Alanu Šišinačkom iz Rapca na korisnim primjedbama i sugestijama koje nam je dao pri izradi ove analize.
Ako imate parking s garažom ili strehom na drugoj zemljišnoj čestici, ne možete na taj objekt staviti solare. Pri kraju teksta ćemo prokomentirati mogućnost formiranja energetskih zajednica, a sada nastavljamo s ovom investicijom. Još jedna važna napomena: ako je objekt nov i nemate iskustva s potrošnjom energije, pazite na snagu. Možda ćete morati doplatiti snagu, a to košta. Cijena snage priključka nije uključena u investiciju, pretpostavka je da imate ugovorenu snagu koja je dovoljna za planirani kapacitet elektrane.
Iznos investicije: 11,250 €, s uključenim troškovima savjetovanja, instalacije i priključenja, od čega je izravno HEP-u za priključak plaćeno 3,275 HRK. Kako je investitor fizička osoba odnosno kućanstvo koje nije u sustavu PDV-a, u investicijski izdatak treba uključiti i plaćeni PDV. U ovom slučaju nije korištena državna subvencija. U nastavku je prikazana čista komercijalna isplativost investicije. Ako ispunjavate uvjete, subvencija će značajno poboljšati pokazatelje povrata investicije, ali računajte na još više papirologije i utrošenog vremena. Dobar instalater-savjetnik vam i u tome može pomoći.
Položaj: zaleđe Crikvenice. Južna strana krova je idealna, osunčana cijeli dan, sjeverna strana zbog blagog nagiba i položaja kuće također iskorištena, uz kalkulirani gubitak efikasnosti proizvodnje u odnosu na proizvodnju južne polovice. Instalater je zbog toga predvidio godišnju proizvodnju oko 11,000 kWh (procjena se pokazala vrlo dobrom). S idealnim položajem i nagibima, 10 kW instalirane snage na toj jadranskoj lokaciji može proizvesti i do 14,000 kWh.
Prijatelj na istarskoj obali Kvarnera ima isti kapacitet, ali bolji položaj elektrane s optimalno postavljenim nagibom na ravnom krovu. Ta elektrana proizvodi do 13,800 kWh godišnje. Međutim, proizvodnja nije jedina presudna za financijske efekte ulaganja. Jednako je važan omjer između proizvodnje koju sami potrošite (koja je za vas najisplatljivija) i proizvodnje koju isporučite u mrežu u ljetnim mjesecima kada isporučujete više nego što trošite odnosno povlačite iz elektroenergetske mreže (u tom slučaju proizvodnja je zbog formule koja se primjenjuje u obračunu znatno manje isplativa, o čemu više u nastavku). Zbog toga kapacitet elektrane dimenzionirate prema potrošnji, uz savjetovanje s instalaterom.
Ukupna godišnja proizvodnja 2021.: 11,097 kWh. To je ekvivalent smanjenja emisija 7,2 tona CO2. Ako volite takve usporedbe i ako npr. imate dobro održavan automobil koji emitira 130-140g CO2 / km, na što morate dodati još cca 10g raznih emisija čestica koje nastaju zbog trenja guma o asfalt, to je kao da ste „kupili“ pravo na emisiju za 48,000 km (7,200/0,15) vožnje automobilom na benzin. Kada već spominjemo automobil, dodatni izvor uštede ako imate solarnu elektranu može biti punjenje električnog vozila (EV) preko dana u ljetnim mjesecima kada vaša solarna elektrana bez takvog dodatnog potrošača u mrežu isporučuje više energije nego što iz nje povlači (sjetite se: u tom slučaju vaš proizvedeni kilovat vrijedi vrlo malo, pa je bolje utrošiti ga u kući).
Ako imate EV i ako svakih par dana punite 65 kW (s tim punjenjem ljeti možete prijeći oko 450 km) iz vlastite proizvodnje, onda u uštedu možete brojati i troškove fosilnog goriva koje biste inače platili za tu kilometražu. Na primjer, uz prosječnih 7l/100km to je 31,5 litara goriva ili oko 47€ po jednom punjenju rezervoara pa zbroj takvih ušteda treba pribrojiti financijskim efektima koji su prikazani u nastavku. Naravno, ovaj efekt imate samo ljeti. EV zimi troši puno više struje za prijelaz iste kilometraže, a u kasnu jesen i zimu ne proizvodite dovoljno za punjenje, pa morate kalkulirati s plaćanjem pune cijene struje iz mreže za punjenje EV. Sada idemo dalje u proračune bez efekta električnog automobila.
Potrošeno kod sebe vs. isporučeno HEP-u u mrežu i upravljanje vlastitom potrošnjom: idealno bi bilo instalirati kapacitet koji točno pokriva vaše potrebe za energijom jer svaki kilovat koji proizvedete i potrošite u kućanstvu ili isporučite kao višak u mrežu u (jesenskim i zimskim) mjesecima kada iz mreže povlačite više no što u nju isporučite, vrijedi oko kunu oportunitetnog prihoda koliko plaćate HEP-u za kilovat sat; ako pak proizvedete i u mrežu isporučite više nego što iz nje povučete (ljetni mjeseci), vrijednost jednog kilovata drastično pada (80% od tarife struje bez naknada i poreza).
Međutim, idealnu podudarnost proizvodnje i potrošnje električne energije nije moguće postići. Godišnji i dnevni ciklus potrošnje električne energije u kućanstvu i osunčanosti se razlikuju. Osim kuta pod kojim fotoni udaraju u solarne ploče važne su i njihove „količine“ koje zavise o oblacima i drugim atmosferskim prilikama. Naravno, proizvodnju i potrošnju možete pokušati usklađivati tako da npr. najvažnije potrošače imate uključene preko dana ljeti, zatim, da općenito više trošite ljeti (sjetite se priče o punjenju EV) i sl. U svakom slučaju, kroz pokušaje mjerenja i usklađivanja ciklusa proizvodnje i potrošnje možete naučiti bolje upravljati potrošnjom energije u kućanstvu, što predstavlja uzgrednu korist od ove investicije.
Zbog toga je preporučljivo instalirati mobilnu aplikaciju koja gotovo u realnom vremenu mjeri proizvodnju vaše elektrane kako biste znali što se u koje doba događa i kako biste usporedo prilagođavati potrošnju struje u kući, u mjeri u kojoj je to moguće (naravno, ako struju koristite zimi za grijanje nećete se baš smrzavati). A sada brojke. Konkretna kućna elektrana o kojoj je ovdje riječ HEP-u je isporučila 3,778 kWh ili oko 34% ukupne godišnje proizvodnje, sve u toplijim mjesecima, a veći dio od 66% godišnje proizvodnje solarne elektrane potrošen je u kućanstvu, kao što se vidi na slici (vlastita proizvodnja iz elektrane koja je utrošena u kućanstvu je razlika dvaju linija).
Godišnja proizvodnja i isporuka u mrežu kućne elektrane na krovu od 10kW instalirane snage: realne brojke za 2021. godinu
Izračun prihoda: kilovat koji proizvedete i potrošite u kući vrijedi onoliko koliko inače plaćate (s uključenim PDV-om) za opskrbu i mrežu, što trenutno iznosi 0,437+0,105+0,31=0,852 HRK/kWh + PDV(13%) = 0,963 HRK/kWh. (Radi jednostavnosti pretpostavljen je obračun na bazi jedinstvene tarife; ako imate noćnu i dnevnu tarifu izračun se malo mijenja, ali to nije toliko bitno dok komplicira prikaz, stoga ćemo u nastavku raditi na bazi pretpostavke o jednotarifnom sustavu). Dakle, ako proizvedene kilovate utrošite u kućanstvu, to su kilovati koje nećete uzeti iz mreže i platiti, i to je direktna ušteda na troškovima struje koju biste inače morali platiti opskrbljivaču po tržišnoj cijeni:
Proizvedeno, a potrošeno kod sebe: 7,319 kWh x 0,963 HRK = 7,046 HRK
Kako je ukupna godišnja proizvodnja 11,097 kWh, postavlja se pitanje kako obračunati financijske učinke razlike od 3,778 kWh (= 11,097 – 7,319). Princip smo već objasnili – sve što se proizvede i isporuči u mrežu u mjesecima u kojima iz mreže povlačite više nego što joj isporučujete vrijedi kao i ono što potrošite kod sebe (jer HEP jednostavno „prebije“ kilovate koje vam isporuči s kilovatima koje od vas preuzme):
Isporučeno u mrežu u mjesecima neto potrošnje: 3,327 kWh x 0,963 HRK = 3,203 HRK
Kilovati koji su višak i koji vrijede manje u mjesecima u kojima iz mreže povučete manje nego što u mrežu isporučite obračunavaju se po 80% od vrijednosti ugovorene tarife koju plaćate za preuzetu struju. Pazite, to nije 80% od onih 0,963 HRK, jer to uključuje naknade i PDV na sve komponente troška struje. Jedinstvena tarifa je samo 0,437 HRK, dakle vaš prihod je 80% od toga:
Isporučeno u mrežu u mjesecima neto proizvodnje:
11,097 – 7,241 – 3,327 = 451 kWh x 0,8 x 0,437 HRK = 158 HRK
Evo i sažetka u tablici:
Ovo dobro zapamtite i pitajte za savjet svoga instalatera, jer na stranicama HEP-a nećete pronaći ni približno detaljna i edukativna objašnjenja s primjerima. Nigdje nema kalkulatora. Ali, ovo je živi primjer blago sub-optimalno dimenzionirane kućne solarne elektrane (sjećate se, zbog stražnje strane krova), no fizička sub-optimalnost položaja kompenzirana je dominantnom potrošnjom u kući ili prijebojem kada kilovat vrijedi više (jer kuća troši puno struje – sve je na struju), što vlasniku osigurava godišnji prihod od 10,407 HRK ili 1,381 €. Koliko se to isplati ako je početni investicijski izdatak iznosio 11,250 €?
Godišnji povrat na ulaganje: pogon nema operativnih troškova, pa se godišnji prihod u ekonomskom smislu može smatrati bruto dobit ili dohodak (ne oporezuje se), iz čega dobivamo godišnju stopu povrata od 12,3% (= 1,381/11,250). Okrenemo li brojnik i nazivnik dobivamo razdoblje nominalnog povrata investicije od 8,3 godine.
Međutim, ova stopa nije točna (možemo ju smatrati stopom bruto povrata) jer u nju nije uračunata amortizacija (troškovi raubanja i održavanja) opreme. Na solarnim pločama se prema svim iskustvima nema što pokvariti, iako u vrlo dugom roku treba očekivati smanjenje proizvodne efikasnosti panela do 20% između 10.-e i 30.-e godine životnoga vijeka investicije. 30 godina je minimalni vijek panela, a s još malo smanjenim kapacitetom navodno mogu funkcionirati i pola stoljeća. Mogući su (i u dugom roku vjerojatni) kvarovi na drugim dijelovima opreme (inverteri, razvodna ploča, instalacije), no njihov je udjel u ukupnom trošku ulaganja puno manji od udjela panela. Godišnja stopa amortizacije od 3% vrijednosti investicije (€ 338) čini se razumno konzervativna, pa slobodno možete kalkulirati s neto povratom od 9,3% (= (1,381-337)/11,250) na godinu, koji je vjerojatno i malo podcijenjen.
Na primjer, u ovom slučaju u prvoj godini operacija nije bilo nikakvih izdataka. Premija osiguranja za pogon nije značajna, te za sve praktične potrebe možemo smatrati da je tih par desetaka eura uključeno u gornji godišnji iznos amortizacije. Svakako osigurajte elektranu. Ali, imajte na umu i da godišnji povrat nije dobar pokazatelj isplativosti investicije; treba izračunati još neke stvari.
Ostali pokazatelji: Ako očekujete da neće nastupiti nikakvi dodatni izdaci vezani uz kvarove i održavanje, sadašnja vrijednost očekivanog neto prihoda kroz 30 godina uz diskontnu stopu od 3% iznosi 20,5 tisuća €, pri čemu je uzet u obzir i konzervativno procijenjen trošak amortizacije. To je mnogo više od početnog ulaganja (11,250 €) pa se školski zaključuje da je investicija isplativa.
Međutim, koliko ima smisla raditi s razdobljem investicije od 30 godina i diskontnom stopom od 3%? Analiza osjetljivosti pokazuje visoku održivost projekta: uz skraćenje vremenskog horizonta na 20 godina i diskontnu stopu od 5% (što je previsoko za ovu vrstu projekta), sadašnja vrijednost budućih neto primitaka (13 tisuća eura) i dalje je veća od početnog ulaganja. Uz jednu ogradu: nema likvidacijske vrijednosti investicije na kraju životnog vijeka, ali nema ni troška skladištenja starih panela, o čemu nešto više kasnije.
Kada već spominjemo analizu osjetljivosti, treba imati na umu da tri parametra mogu omogućiti još bolje performanse investicije od ovdje prikazanih:
- struja će biti skuplja u dugom roku i vaš kWh će dugoročno vrijediti više (projekt možete promatrati i kao zaštitu od rasta cijene električne energije u budućnosti),
- ako ste južnije od Krka, imate više sunca u godini i kako se pomičete sve južnije računica je potencijalno sve bolja (iako je vjerojatno već dovoljno dobra i za kontinentalnu Hrvatsku, ali prije odluke svakako ispitajte očekivanu sunčevu radijaciju na vašoj lokaciji, najbolje je pronaći instalatera od povjerenja koji će vam sve objasniti) i
- ispitajte mogućnosti za poticaje, što radikalno poboljšava pokazatelje investicije.
Rizici: investicija ima vrlo dugoročan karakter. To ju čini podložnom dugoročnim rizicima među kojima se ističu rizici regulacije i klimatskih promjena. Ljudima prvo pada na pamet da će u slučaju klimatskih promjena biti više sunčanih dana, no to ne mora biti tako. Moguće su promjene koje će zamutiti atmosferu i umanjiti osunčanost.
Na primjer, krajem srpnja prošle godine imali smo nekoliko neobično mutnih dana s mnogo pijeska iz Sahare u zraku, što nam je očekivanu prosječnu proizvodnju od cca 60 kWh / dan tih dana smanjilo na cca 50. Požari, eksplozije vulkana, veća isparavanja i magle, sve to može umanjiti djelovanje fotona na panelima. No, ako je suditi po prošlogodišnjim danima s pijeskom u zraku u sred ljeta, ti rizici ne bi trebali značajno promijeniti prikazane izračune.
Drugi dugoročni rizik je regulacija. To nas vraća na Apsurdistan. Ranije je HEP u obračun cijene po kojoj otkupljuje viškove u mjesecima neto proizvodnje (kada isporučujete više nego što povlačite struje iz mreže) priznavao i porez, neki ljudi su kalkulirali s time kad su se odlučili za investiciju, a onda je taj dio potezom birokrastkog pera – nestao. To je tipično za hrvatske uvjete investiranja i svatko kalkulira s takvim rizicima (zbog toga imamo premalo privatnih investicija).
Ne možemo biti sigurni hoće li se neki vizionar u državi u nekom trenutku „sjetiti“ da koeficijent po kojem se priznaje cijena otkupa energije (80% tarife koju vam opskrbljivač naplaćuje za struju) više nije taj, nego neki drugi, niži (iakoje pravo pitanje zašto nije viši – 100% tarife – pa da ljudi imaju još veći poticaj ulagati). Sada država može raditi što hoće, jer malo ljudi u Hrvatskoj ima kućne elektrane pa se njihov glas ne čuje. Međutim, kada elektrane budu masovno instalirane, osobito u Jadranskoj Hrvatskoj, ljudi će se glasnije buniti i lakše organizirati, pa će i oni koji upravljaju sustavom morati bolje paziti što rade, osobito ako im je u Dalmaciji jaka izborna baza. Međutim, treba imati u vidu da je HEP 2020. smanjio tj. ukinuo još jedan parafiskalni namet vezan uz ovu investiciju, taman prije nego što je ova investicija poduzeta.
Nespomenute koristi (četvrti mirovinski stup): bez obzira na sve poteškoće i rizike, analiza konkretnog iskustva pokazuje da je investicija visoko predvidiva – nisko rizična i vrlo dugoročna, a ima solidan povrat, što ju čini idealnom mirovinskom štednjom. Ako za 10 godina idete u mirovinu, uloženo će se do tada gotovo sigurno vratiti, a vi ćete i dalje, nakon što odete u mirovinu, imati manje troškove energije jer će paneli i dalje dobro raditi. Troškovi energije značajno opterećuju kućne budžete umirovljenika, a mirovine jesu i bit će male.
Sada se može činiti da je nekoliko tisuća eura pametnije uložiti u nešto drugo, na primjer u kupnju solidnog rabljenog automobila, no razmislite koliki je trošak amortizacije automobila, a koliki solarne elektrane na krovu. Vrijednost danas rabljenog automobila za 10-20 godina bit će nula ili parsto eura, a vrijednost elektrane može biti čak i veća od njene sadašnje vrijednosti ako u međuvremenu naraste cijena električne energije, što će se vrlo vjerojatno dogoditi. Također, sjetite se da smo ranije rekli da treba imati aplikaciju i malo pratiti potrošnju u kući.
Neki investitori tvrde da su kroz osvještavanje vlastite potrošnje uspjeli kroz ovaj projekt kad su se malo počeli baviti svojom potrošnjom trenutno smanjiti troškove energije za cca 20%. Međutim, imajte u vidu da o tome pouzdanih analiza nema, sve ovisi o tome koliko imate vremena i volje baviti se takvim stvarima i koliko ste do sada bili rastrošni s energentima.
Kako maksimalno iskoristiti krov(ove): novi Zakon o tržištu električne energije (koji je na snazi od 22.10.2021.) prepoznaje Energetske zajednice građana – pravne osobe pod kontrolom fizičkih osoba i/ili jedinica lokalne samouprave i/ili malih poduzeća, čija primarna svrha nije stvaranje dobiti nego pružanje koristi članovima kroz optimizaciju korištenja energije. To znači da se dva subjekta mogu dogovoriti da će jedan subjekt proizvoditi u ovom slučaju el. energiju za svoje i za potrebe drugog subjekta. Tada će potpisati Ugovor sa jednim od opskrbljivača el. energije koji imaju ugovor o sudjelovanju na tržištu električne energije sa HROTE-om.
Na taj način kupac sa vlastitom proizvodnjom el. energije moći će (virtualno) proizvoditi el. energiju za svoje potrebe i za potrebe drugog subjekta. Naravno, riječ je o virtualnom neto mjerenju što znači da drugi subjekt može biti u drugom gradu ili to može biti vikendica na nekom otoku. To otvara velike mogućnosti, prvenstveno u području višestambenih zgrada s velikim površinama krovova i velikim potrošnjama velikog broja subjekata. S obzirom da ipak još uvijek živimo u Apsurdistanu, bez obzira što je Zakon definirao Energetske zajednice – još uvijek ne postoje podzakonski akti koji bi definirali jasne uvjete i pravila ovog koncepta suradnje te omogućili operativno provođenje, tako da ćemo o ovome detaljnije pisati za koju godinu kada skupimo iskustva s jednim takvim projektom.
Druga bitna razmatranja: fleksibilnost modela ulaganja u solarne elektrane za kućanstva sigurno će se povećati u budućnosti, samo što to kod nas ide jako sporo. Sami građani se slabo informiraju i educiraju o ovoj temi, iako glavna odgovornost leži na vladi i opskrbljivačima koji nedovoljno rade na pripremi, informiranju i edukaciji, pa nemamo ni pouzdan reguatorni okvir, dovoljan broj pripremljenih projekata i dovoljan broj kvalitetnih ključnih dionika kao što su instalateri i savjetnici.
Glavna poruka ovog teksta je kako je riječ o interesantnoj investiciji za razmatranje bez obzira na vrijednost ulaganja i opisane prepreke. Atraktivnost će u budućnosti vjerojatno rasti jer će (opet vjerojatno) izdaci za opremu i instalaciju padati zbog tehnološkog napretka i djelovanja ekonomije razmjera, kao i dosad, a cijena struje rasti. No, već sada su investicijski izdaci dovoljno niski, a povrati atraktivni, da vrijedi razmotriti ovu investiciju, i to i sa i bez poticaja.
Za priču uopće nije bitno što mislite o simulacijama klimatskih promjena i Greti – ovo je samo pitanje investicijske odluke i investicijskog horizonta. Spekulativno čekanje da investicijski izdaci padnu ili cijena struje naraste više se ne isplati. A poticaji bi s druge strane mogli i zakočiti razvoj ovih zelenih ulaganja. Ako svi čekaju poticaje i onda ih neki ni ne dobiju, investicija će biti manje nego što bi ih bilo na tržišnoj osnovi ako bi opskrbljivači za otkup viška proizvodnje priznavali istu cijenu po kojoj prodaju energiju (država njima može dati poticaj u nekom malom postotku za pokriće uobičajene razlike kupovne i prodajne cijene).
Pritom treba imati u vidu da je za većinu hrvatskih kućanstava optimalna instalacija i sam izdatak s obzirom na potrošnju vjerojatno manji od ovdje prikazanog, u zoni do 5,000 €, čak i ako u Jadranskoj Hrvatskoj koristite grijanje na struju. Naravno, ako se bavite iznajljivanjem u turističke svrhe, procijenite potrošnju klima uređaja, bazena i sličnih uređaja koji troše puno energije, jer se njihova potrošnja najbolje pokriva u osunčanim mjesecima kada ima turista.
Poruka je da je za odluku o optimalnom iznosu ulaganja važno, osim površine, nagiba i efikasnosti panela, sunčeve radijacije na lokaciji i sl., dobro poznavati dnevne i godišnje cikluse potrošnje električne energije u kućanstvu. Povrh toga, pri izvedbi ulaganja najvažnije je imati pogled usmjeren na jako dugi rok, pa i na učinke na kućni budžet u mirovini.
Uz pametnije strukturirane poticaje, brži i fleksibilniji HEP (treba priznati da postoji teret prilagođavanja mreže većem broju dvosmjernih brojila), informiranje, edukaciju i razvoj savjetodavno-instalaterske mreže, Jadranska Hrvatska bi se mogla ubrzo naći pred malom solarnom revolucijom koja ima potencijal stvaranja pozitivnih socijalnih učinaka u budućnosti (sjetite se priče o „četvrtom mirovinskom stupu“). Iako, treba i to priznati, ako vas brine samo ekologija i budućnost planeta, otvoreno je pitanje skladištenja starih solarnih panela koji će postati smeće kada se nakon 30-50 godina počnu nakupljati u većim količinama.
