Kupnja novog motocikla, nažalost, nije jedno od tih pravila!
Prije gotovo 100 godina John Maynard Keynes predvidio je da će unutar samo dva naraštaja tehnološki i ekonomski napredak omogućiti prosječnoj osobi da radi samo tri sata dnevno. Međutim, tehnologija nije stvorila više slobodnog vremena, a nije niti povećano bogatstvo. Neke studije pokazuju da što više novca ljudi zarađuju, osjećaju da imaju manje slobodnog vremena. A tu je i ovo: kako pišu autori studije objavljene u Journal of Consumer Psychology:
Većina ljudi ne zna osnovne znanstvene činjenice o sreći – o tome što je donosi i što je održava – pa ne znaju kako upotrijebiti svoj novac da pronađu sreću. Novac jeste prilika za sreću, ali to je prilika koju ljudi rutinski rasipaju jer stvari za koje misle da će ih usrećiti, često ih ne usreće.
Journal of Consumer Psychology
Očito, novac zapravo ne kupuje sreću – osim ako, kako pokazuju istraživači, novac koji imate ne potrošite na pravi način. Evo njihovih osam pravila za kupnju sreće novcem:
Pravilo 1: Kupujte iskustvo umjesto stvari
Kupite veću kuću i za nekoliko mjeseci (ili manje) to će biti samo vaša kuća. Isto općenito vrijedi za nove automobile, novu odjeću, nove stvari: prilagodba se događa relativno brzo s materijalnim stvarima. Ali to nije tako i s iskustvom, objavljuje inc.com.
Nova iskustva ne samo da donose užitak nakon što se prožive, iskustva su i mnogo nezaboravnija. U jednoj citiranoj studiji, četiri od pet ispitanika izjavilo je da “mentalno preispituju” kupnju nekog iskustva mnogo češće nego kupnju materijalne imovine. Ako mislite da je to zato što svoja iskustva vidite kao sastavni dio svog identiteta, znanost se slaže! Naime, velika većina ljudi kupnju iskustva smatra više samoodređujućom od kupnje materijalnih dobara. Odnosno, ja nikad ne mogu biti svoj auto. Ali mogu biti osoba koja putuje.
To je istina čak i ako je vaša zarada značajna. Studija objavljena u časopisu Review of General Psychology otkrila je da – što je veća godišnja zarada – veća je vjerojatnost da će ljudi reći da ih kupnja iskustva (proživljavanje nečega) čini sretnijima.
U konačnici! Kupujte stvari koje su vam neophodne (koje trebate), a potom kupujte iskustvo koje želite, odnosno proživite! (Posebno mala iskustva; više o tome za koji trenutak.)
Pravilo 2: Pomozite drugima umjesto sebi
Veliki broj istraživanja pokazuje da je kvaliteta društvenih odnosa snažna odrednica nečije (vaše) sreće. Naravno, onda je i način na koji trošite svoj novac odrednica Vaše sreće. Dok osobna potrošnja nije povezana sa srećom, ljudi koji posvećuju više novca društvenoj potrošnji (s namjerom da pomognu drugima) obično su sretniji, bez obzira na njihovu zaradu.
Ali postoji kvaka. Većina ljudi čini pogrešku u predviđanju, vjerujući da će ih trošenje novca na sebe učiniti sretnijim nego trošenje na druge.
Iako, kako pišu istraživači, “Altruizmom usmjerena i vođena potrošnja dovodi do snažnih i dosljednih osjećaja osobne dobrobiti, sreće i zadovoljstva.”
Rješenje? S vremena na vrijeme potrošite malo novca na način da pomognete drugima. Dobrotvorno davanje je lijepo, ali imajte na umu da altruističko trošenje novca može biti i npr. romantičan dar. Ili kupiti nešto za prijatelja, bez nekog posebnog razloga, samo tako. Ili, npr. izvođenje svojih roditelja na večeru.
Uostalom: istraživanja pokazuju da onaj koji daje često dobiva jednako natrag dobrobiti (u ovom ili onom smislu), a osobito u smislu osjećaja sreće i samopoštovanja, kao i onaj koji prima. Što dovodi do win-win situacije (u kojoj svi dobivaju).
Pravilo 3: Kupujte mnogo malih zadovoljstava umjesto nekoliko velikih
Istraživanja pokazuju da je sreća jače povezana s učestalošću nego s intenzitetom pozitivnih iskustava. Kako pišu istraživači:
Budući da se neizbježno prilagođavamo najvećim užicima koje novac može kupiti, onda je možda bolje prepustiti se raznim čestim, manjim zadovoljstvima – kavama s mlijekom i kolačem, pedikuri u gornjoj četvrti i posebnijim čarapama – umjesto bacanja novca u velike kupnje poput sportskih automobila i odmora iz snova.
Istraživanje
Još jedna prednost malih zadovoljstava je ekonomski princip smanjenja granične korisnosti. Npr. Prvi zalogaj novog kolača je izvanredan. Drugi zalogaj istog kolača je super. Treći zalogaj je dobar. Deseti zalogaj je, nažalost, u osnovi samo više od istog (ništa posebno).
Također, “vrhunsko” iskustvo može spriječiti vašu sposobnost uživanja u malim iskustvima. (Npr. subotnja poslijepodnevna šetnja šumom ne čini se ni približno tako cool ako ste nedavno pješačili do baznog kampa Mount Everesta.) To ne znači da ne biste trebali uživati u povremenom “vrhunskom” iskustvu. Samo se pobrinite da unesete između i hrpu manjih iskustava.
Pravilo 4: Kupuj manje osiguranja/sigurnosti
Iako ovo može zvučati neobično, postoji znanstvena podloga za ovu tvrdnju. Većina nas je sklona precijeniti svoju ranjivost na negativne utjecaje.
To je osobito istinito kada su u pitanju produljena jamstva. Npr. zaštita tog skupog novog TV-a koji sam upravo kupio možda zvuči razumno, ali produljena jamstva koja prodaju trgovci i proizvođači opće su priznata kao “loša oklada” za kupca. (Inače, zašto bi ih prodavači toliko nudili?)
Kako pišu istraživači:
Ljudi traže produljena jamstva i velikodušna pravila povrata kako bi spriječili mogućnost budućeg kajanja, ali istraživanja sugeriraju da bi jamstva mogla biti nepotrebna za sreću.
acrwebsite.org
Ljudi traže produljena jamstva i velikodušna pravila povrata kako bi spriječili mogućnost budućeg kajanja, ali istraživanja sugeriraju da bi jamstva mogla biti nepotrebna za sreću.
Pravilo 5: Plati sada i konzumiraj kasnije
Pripišite ovo budućoj ravnodušnosti, uvjerenju da će emocionalna reakcija biti manje intenzivna u budućnosti nego u sadašnjosti. Zbog toga se zaduživanje za kupnju materijalne stvari – ili čak iskustva – često čini kao pravi potez. Ali kada je sreća u pitanju, nije.
Na primjer, istraživanja pokazuju da je planiranje godišnjeg odmora gotovo jednako zabavno kao i odlazak na godišnji odmor. Osim toga, kupnja za trenutnu potrošnju obično podrazumijeva manje razmišljanja o dugoročnoj dobrobiti, i mnogo manje o troškovima. Naravno, sada mogu dobiti taj Porsche, ali onda ću morati potrošiti sljedećih šest godina otplaćujući ga.
Uzeti kredit je lako. Ali zaduživanje je ulaganje koje bi nam uvijek trebalo pružiti neku korist zauzvrat. I ne samo financijsku korist. Ključna korist je dobrobit koju dobijete zauzvrat. Pogotovo dugoročno gledano.
Pravilo 6: Razmišljajte o onome o čemu ne razmišljate
Evo gdje dolazi taj novi motocikl. Razmišljao sam o kupnji Kawasakija ZX-10R. Dobar sam vozač i volim brze motore.
Ali položaj jahača je težak, a ja nisam više u cvijetu mladosti. Više ne živim u području sa zavojitim cestama, niti u blizini ima trkalište. Koliko bih često mogao voziti bicikl onako kako volim?
Gotovo nikad. Većinu vremena samo bi zauzimao prostor kojeg se ne želim odreći u garaži koju smo pretvorili u sjajno vježbalište koje koristim svaki dan.
Istraživanja pokazuju da ono što se prilikom razmatranja neke kupnje čine kao “nebitni” detalji, upravo ti i takvi detalji čine ogromnu razliku u sreći sa nekom kupnjom poslije. Kako pišu istraživači:
Potrošači koji očekuju da će neka kupnja imati dugotrajan utjecaj na njihovu sreću mogli bi dati puno realističnija predviđanja ako jednostavno razmisle o svojoj svakodnevnici sa tom novom kupnjom.
Izvor: pdodds.w3.uvm.edu
Spremate se za kupnju? Ne razmišljajte samo o pozitivnim stranama. Razmotrite moguće nedostatke. Jer obično ih bude – barem nekoliko.
Pravilo 7: Čuvajte se usporedbi prilikom kupnje
Ovo također zvuči čudno. Kad trošite teško zarađeni novac, ne želite li donijeti najbolju moguću odluku?
Problem je u tome što vas usporedbe mogu odvratiti od karakteristika proizvoda koji su više bitni za vašu sreću i uzvratnu korist/dobrobit i natjerati vas da se usredotočite na karakteristike koji “mute vodu”: Npr. Perilica posuđa s tri ciklusa je sve što vam stvarno treba, ali lako vas omete model sa zonama pranja i posebnim mlaznicama za boce (koji Vam manje treba).
Ključno je odlučiti što vam zapravo treba, a zatim usporediti trgovinu na temelju tih potreba. Ne dopustite da se nevažne stavke uvuku i “zamute vodu”; inače ćete završiti plaćajući za stvari koje se samo u ovom trenutku čine važnima.
Pravilo 8: Slijedite većinu umjesto svoju glavu
Znam: svi smo mi zasebne osobe – pojedinci. Osim što velikim dijelom nismo. Istraživanja sugeriraju da je najbolji način da predvidite koliko ćete uživati u nekom iskustvu da vidite koliko su drugi ljudi uživali u njemu.
To ne znači da trebate raditi sve ono što drugi ljudi rade. Ali trebali biste razmisliti o tome da radite ono u čemu uživaju drugi ljudi koji su (barem na određeni način) poput vas. Npr. moji biciklistički prijatelji izvrstan su izvor preporuka za buduće rute bicikliranja. Ili, moj prijatelj izvrstan je izvor preporuka za knjige. Ili, neki od poznanika su izvrstan izvor za preporuke alata.
Kako istraživači pišu:
Drugi ljudi mogu nam pružiti vrijedan izvor podataka ne samo tako što će nam reći što ih je usrećilo, već i pružiti informacije o tome što misle da će nas usrećiti.
istraživanje
Pogotovo ako želite novcem kupiti sreću.
