Gospodarstvo

Mnoge europske tvrtke pred bankrotom!?

Američke i azijske dionice potonule su tijekom jučerašnjeg trgovinskog dana, a pad vrijednosti vlasničkih udjela imao je karakteristike koje se rijetko viđaju.

Kod najvažnijeg američkog indeksa – S&P 500 – tijekom četvrtka padale su skoro sve njegove sastavnice te je sveukupno potonuo 3,3 posto. Time je S&P 500 oko 24 posto ispod svog vrhunca u siječnju te je dojam da bi se urušavanje dioničkog tržišta moglo ubrzati zbog sve više najava recesije i zaoštravanja monetarne politike centralnih banaka. Novim padom, američko tržište dionica definitivno je već duboko na ‘medvjeđem’ teritoriju. Naime, početak medvjeđeg tržišta grubo je definiran kao pad od 20 posto od vrhunca. piše Gojko Drljača za Jutarnji list.

Ako se ovaj trend pada nastavi, S&P 500 bi do kraja sljedećeg tjedna mogao biti na minus -30 posto od vrhunca. Pri tome je tehnološki orijentirani indeks Nasdaq Composite tijekom četvrtka pao 4 posto, što potvrđuje suroviji trend među tech dionicama. Potop na američkom tržištu pratile su s nešto blažim padom azijske burze; južnokorejski Kospi pao je 1,7 posto, kineski CSI 300 izgubio je 0,4 posto, a japanski Topix 2 posto. Isti pad zabilježio je australski S&P/ASX.

Prema tumačenjima analitičara dionička tržišta nisu toliko potonula zbog vrlo značajnog dizanja kamata Federalnih rezervi od 0,75 postotnih poena nego nakon što su vidjela da su putem odlučnog zaoštravanja monetarne politike krenule i švicarska, kao i britanska centralna banka. Švicarci su u četvrtak po prvi put digli kamate od financijske krize 2007., te izgleda kako ciljaju na jaki franak jer aprecijacijom tečaja mogu sravniti pritiske uvozne inflacije. Bank of England također nije imala izbora nego također zaoštriti monetarnu politiku jer je u Britaniji inflacija dosegla 11 posto. Sve to ukazuje na značajno dizanje cijene financiranja, a sve su realniji rizici recesije, koju najavljuje niz poslovnih lidera i ekonomista.
I dalje se iščekuje da Europska središnja banka počne zaoštravati monetarnu politiku, ali trenutačno postoji samo najava šefice ESB-a, Christine Lagarde, da će donijeti odluku u srpnju. Pomalo čudno, ali umjesto da je fokusirana na inflaciju, šefica ESB-a inzistira na kreiranju novog ‘anti-fragmentacijskog instrumenta’ koji će onemogućiti rast razlike (spreadova) u cijeni zaduživanja PIGS zemalja (Portugal, Italija, Grčka, Španjolska) u odnosu na zemlje koje bolje kontroliraju svoje fiskalne putanje. Više poslovnih medija zabilježilo je pomalo neobičnu poruku C. Lagarde europskim ministrima u kojima kaže kako ESB namjerava limitirati rast razlike (spredova) u cijeni zaduživanja.

Još nije jasno kako Lagarde namjerava limitirati rast prinosa na državna izdanja obveznica te hoće li primjena tog do sada neviđenog instrumenta u fiskalnoj i monetarnoj povijesti biti selektivna ili će se odnositi na sve članice. Međutim, ta izjava implicira netržišno ponašanje za koje de facto ESB nema mandat. Uz to, limitiranje cijene zaduživanja slično je kao kad kažete da ćete zbog rasta cijena limitirati cijenu jogurta; ako proizvođačima ne nadoknadite razliku do očekivane profitabilnosti, neće biti jogurta na tržištu.
Inače, ‘tržišta medvjeda’ od Drugog svjetskog rata zabilježena su samo 14 puta, uključujući ovo zadnje. Prosječno tržište medvjeda traje 19 mjeseci prije nego se zaustavi trend pada. Zadnje medvjeđe tržište uzrokovano pandemijom odnosno lockdownom trajalo je samo 33 dana te je po tome bilo vrlo specifično, baš kao i ekonomski život uz epidemiološke mjere. Zadnje prethodno tržište medvjeda, ono uzrokovano financijskom krizom 2007. godine, trajalo je 17 mjeseci, a S&P 500 je zaronio 51,9 posto.

Za razliku od aktualnog medvjeđeg tržišta, tijekom pandemije investitori su se mogli ‘sakriti’ u kripto ulaganja, meme i neke high tech dionice, nekretnine… Ali sada se čini kako nema sigurnih luka.
Teoretski S&P 500 još uvijek je, gledajući posljednjih pet godina, u lijepom plusu ako se računaju dividende, ali će se na izlazak iz medvjeđeg tržišta možda morati čekati 2-3 godine.

U četvrtak su padale i europske dionice. Europe Stoxx 600 pao je 2,5 posto, DAX oko 3,1 posto, a londonski FTS 100 3,1 posto.

Na medvjeđem tržištu ne treba očekivati pad svaki dan nego trend pada. Primjerice, futuresi na američke dionice ukazuju kako bi se danas mogle ponešto oporaviti.

Sam rast troškova zaduživanja predstavljat će ogroman pritisak na rezultat europskih kompanija. FT-ova analiza najvećih nefinancijskih kompanija u Europi i Britaniji utvrdilo je kako čak 6 posto kompanija može pokriti manje od dvostrukog iznosa kamata koje im dospijevaju. Ako kamate narastu za polovinu, broj kompanija koje teško mogu servisirati kamate narasti će na 10 posto. Ako se kamate udvostruče, što je realno, oko 16 posto europskih tvrtki bit će u zoni opasnosti. Ako pak dođe do recesije i pada zarada od 25 posto, čak 20 posto kompanija bit će ugroženo.

Gojko Drljača/Jutarnji list

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button