Europski parlament je 25. studenog 2020. godine donio rezoluciju o jačanju slobode i neovisnosti medija u Europskoj uniji. EP je izrazio zabrinutost ograničavanjem novinarskih sloboda od strane moćnih korporacija i političkih struktura. Prava građana na slobodno izražavanje te pravo na istinito informiranje jest temeljna Europska vrijednost.
U Hrvatskoj smo suočeni s potpunom neodgovornosti medija prema Hrvatskim građanima, ignoriranjem interesa javnosti te otvorenim zastupanjem interesa političkih i društvenih moćnika. Negativne posljedice netransparentnog stanja u medijima u Hrvatskoj, dokumentirana je u izvješću Europske komisije o stanju vladavine prava u EU, iz srpnja 2021. godine.
Po tom izvješću, hrvatsko pravosuđe ocijenjeno je kao najgore u EU, a to nefunkcionalno pravosuđe je omogućilo takovu korupciju u Hrvatskoj koja svojim obimom, ugrožava opstanak Hrvatske Države. U potpunosti je jasno, da kada bi hrvatski mediji obavljali svoje temeljne zadaće te profesionalno izvještavali hrvatsku javnost, ova razina korupcije te ovakvo stanje u pravosuđu ne bi bili mogući.
A upravo ta isprepletenost politike i medija te netransparentnost vlasničkih struktura, jest osnovni temelj vladavine korupcije u Hrvatskoj.Na nedavnoj aferi austrijske vlade i bivšeg kancelara Sebastijana Kurza vidjeli smo da i stabilne, dugogodišnje funkcionirajuće demokracije nisu lišene „ljudskih slabosti“, te da je politika putem poreznih sredstava utjecala na medije, što je u potpunosti neprihvatljivo.
Upravo zbog navedene činjenice neophodno je osigurati potpunu transparentnost medijskog djelovanja, pogotovo po pitanju transparentnosti vlasničkih struktura medija. U Zakonu o medijima, u slijedećim člancima, vrlo je detaljno propisana vlasnička transparentnost u području medija:
Članak 12.(1)
Novinski nakladnik prijavljuje izdavanje tiska u Upisnik koji se vodi pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Članak 13.(1)
Javnost ima pravo na informacije o poslovanju nakladnika.
Članak 14.(2)
Nakladnik je obvezan putem medija najmanje jednom u svakoj kalendarskoj godini obavijestiti javnost o vlasničkoj strukturi, poslovnim rezultatima, prosječnoj nakladi, odnosno prosječnoj slušanosti ili gledanosti.
Članak 15.(1)
Nakladnik je dužan na vidnom mjestu svakoga pojedinog nositelja programskog sadržaja (npr. primjerak tiska, televizijska emisija) osigurati objavu sljedećih podataka:
– tvrtku i sjedište, odnosno ime i prezime i prebivalište nakladnika,
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na nakladnike elektroničkih medija tako da se podaci objavljuju na početku i na kraju radijskih i televizijskih programa, odnosno od ponoći do jedan sat ukoliko se program objavljuje neprekidno, te na odgovarajući način kod urednički oblikovanih elektroničkih publikacija.
Kako postoje različite kontradiktorne informacije o vlasništvu pojedinih ključnih hrvatskih medija, molim Vas odgovorite tko su vlasnici slijedećih medija te navedite:
1. stvarnu vlasničku strukturu N1 televizije u RH?
2. stvarnu vlasničku strukturu Nova TV televizije u RH?
3. stvarnu vlasničku strukturu RTL televizije u RH?
4. stvarnu vlasničku strukturu Z1 televizije u RH?
5. stvarnu vlasničku strukturu Večernjeg lista te Styria u RH?
6. stvarnu vlasničku strukturu Novog lista?
7. stvarnu vlasničku strukturu portala Index.hr ?
8. stvarnu vlasničku strukturu Top radija?
9. stvarnu vlasničku strukturu Media servisa?
10. stvarnu vlasničku strukturu Glasa Slavonije?
Zastupnica
