Podsjetimo, Hrvatske snage koje su ušle u Knin brojale su oko 23. 900 vojnika, od čega je bilo čak 11.500 pripadnika HVO-a, a 12.400 su bili vojnici HV-a.
Okončanjem borbenih djelovanja u operaciji Ljeto 95 (od 25. do 29. srpnja) ostvareni su svi planom zadani ciljevi. Poražene su postrojbe 2. krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske, presječena je prometnica Knin-Drvar čime su snage Srpske vojske Krajine u sjevernoj Dalmaciji dovedene u poluokruženje, te je područje od 1600 km četvornih stavljeno pod nadzor HV-a i HVO-a. Pozitivan ishod Ljeta 95 dao je veliku stratešku prednost hrvatskim snagama nad SVK, što će doći do izražaja u operaciji Oluja.
Kao najveća oslobodilačka operacija hrvatskih snaga, Oluja je dobila mnogo veću pozornost u javnosti u odnosu na ostale operacije u razdoblju 1994 – 1995.. Ipak Oluju treba shvaćati kao kontinuitet oslobodilačkih operacija hrvatskih snaga koje se vode od kraja 1994.g. s kojima zajedno čini jednu operacijsku cjelinu. Izuzetno je važan zadatak koji su u Oluji obavili Zborno područje Split HV-a i HVO.
U vrijeme izvođenja Oluje, dvije gardijske brigade HVO-a angažirane su za obranu Livanjskog polja i Glamoča, a snage Zbornog područja Tomislavgrad nastojale su iskoristiti uspjeh operacije za zaposjedanje povoljnijih položaja na kupreškom dijelu bojišta.
Vojno-redarstvene operacije Oluja kojom Hrvatska slavi završetak Domovinskog rata, teško da bi bilo bez aktivnog sudjelovanja postrojbi Hrvatskog vijeća obrane. Upravo zajedničko djelovanje HV-a i HVO-a u završnim operacijama Domovinskog rata, od studenog 1994. do listopada 1995., predstavlja razdoblje u kojem su se odvijale operacije širokih razmjera, u Republici Hrvatskoj na području od Jasenovca do Knina te u Bosni i Hercegovini od planine Dinare do rijeke Vrbas na istoku, te do rijeke Sane na sjeveru, na ukupnoj površini od preko 10 000 kilometara kvadratnih koje su dovele do kraja rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te omogućile potpisivanje konačnog mirovnog sporazuma.
Izvor:Dnevnik.ba
