Novčane prijevare vjerojatno postoje od kad postoji i novac. Dok je prije 20, 30 godina “popularna” bila utaja poreza, pojavom interneta i njegovom sve širom uporabom prevaranti su shvatili kako najbrže doći do njima najdražih žrtava, lakovjernih i naivnih ljudi.
Budući da danas svi, pa čak i oni koji slabo koriste internet, imaju mail adresu, prevaranti upravo preko tih servisa za slanje poruka vrebaju svoje žrtve.
U inozemstvu su “popularne” prijevare putem telefonskih razgovora. U njima se prevaranti predstavljaju kao radnici iz banke koji su primijetili sumnjive aktivnosti na vašem bankovnom računu. Predstavljaju se i kao tehničari za računala koji su primijetili da vas je netko pokušao hakirati.
Koju god vam priču “prodaju”, krajnji cilj je da im dozvolite pristup na daljinu vašem računalu. Nakon toga vas oni uvjere da im trebate poslati novac.
Osobe koje nisu upoznate s takvim načinom prijevare često povjeruju prevarantima i izgube znatan novac.
Prevaranti su u posljednjih nekoliko godina postali toliko dobri u svome poslu da se procjenjuje da godišnje zarade više od 10 milijuna dolara.
To je VIŠE od 70 milijuna kuna. I dok se u inozemstvu prevaranti bogate preko telefona, u Hrvatskoj je više slučaja internetske prijevare nego telefonske.
Tako se na stranicama MUP-a građane upozorava da na internetu budu oprezni.
“Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti.
Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu. Online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele – vaš novac i/ili bankovne podatke”, stoji na stranicama policije.
Policija
U srijedu je PU krapinsko-zagorska izdala upozorenje da su zaprimili više prijava o lažnim mailovima u kojima se prevaranti predstavljaju kao djelatnici te policijske uprave.
U spornom mailu je pisalo:
“Zahtjev za ponudu, broj 17-0822-0397
Mi smo Policijska uprava krapinsko-zagorska.
Čuli smo za izvrsnost vaše tvrtke. Naše sjedište treba vašu ponudu cijena za naš proračun za 2022. (u prilogu). Ovaj proračun sufinancira Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Pošaljite ponudu prije 23. kolovoza 2022. Pronađite privitak i javite nam ako trebate više informacija.
Hvala i srdačan pozdrav.
Policijska uprava krapinsko-zagorska i Marijana Mužar – Policijska službenica za odnose s javnošću”.
Komentari ispod objave o prijevari su bili podrugljivi i ljudima je odmah bilo jasno da se radi o lažnom mailu po načinu pisanja i izboru riječi. Međutim, prevarantima je dovoljno da im jedna osoba povjeruje, otvori privitak koji se nalazi u mailu i tako omogući prevarantima pristup njihovom osobnom računalu i osjetljivim podatcima.
Banka
Drugi primjer prijevare putem maila je kada se prevaranti predstavljaju da rade za vašu banku.
Zanemarimo li da umjesto imena piše malim slovom korisniče, ostatak maila izgleda poprilično uvjerljivo. Pratite li upute koje pišu i kliknete na “Potvrdi moj račun”, odmah će vam se otvoriti još jedna uvjerljiva stranica koja vas traži vaše podatke o bankovnom računu.
Sve na ovoj stranici izgleda prilično uvjerljivo, osim web adrese. Svoje osobne podatke ne bi trebali dati nikome na internetu, a posebice ne stranici koja ima adresu patrickthepoirier.net. Svaka banka ima svoju vlastitu web stranicu, pa tako i PBZ banka ima web stranicu pbz.hr.
Naravno, vaša banka vas nikada ne bi tražila ovakve podatke putem interneta. Jedine stranice kojima smijete dati podatke vašeg bankovnog računa su stranice za online trgovinu. Ali to je još jedna siva zona na internetu. Jer postoje i takve lažne, a zbilja uvjerljive stranice te s njima također treba biti na oprezu.
Poznata osoba
Još jedan česti način prijevare u posljednje vrijeme je putem društvenih mreža. Mnoge poznate osobe u Hrvatskoj kao što su Neda Ukraden, Zrinko Tutić, Tonči Huljić, Mila Horvat…su bile žrtve krađe identiteta. Prevaranti su na društvenim mrežama kao što su Facebook i Instagram otvarali lažne, ali prilično uvjerljive profile te se javljali drugim korisnicima društvenih mreža u ime poznatih osoba čije bi identitete ukrali.
Ponekad prevaranti znaju igrati na kartu suosjećanja i pokušavaju vas uvjeriti da je poznata osoba za koju se oni pretvaraju da jesu u financijskim problemima i da im jedino vi možete pomoći jer ih je sram pitati nekoga drugoga. Često znaju “prodavati” puno jednostavnije priče od te pa vas tako pokušaju uvjeriti da ste pobijedili na nagradnoj igri, ali da bi preuzeli nagradu trebaju im vaši osobni podatci.
Što se tiče samih osobnih podataka, ne morate nužno nekome dati svoj broj računa, broj kartice ili neki drugi bankovni podatak. Začudili bi se što netko može napraviti samo s vašim OIB-om.
Dakle, na internetu opreza nikada dosta. Pazite s kime razgovarate i koje vas podatke traže i nikada, ali baš nikada nemojte nekome dati vaše osobne podatke o bankovnim računima osim ako je riječ o stranicama za online trgovinu, ali i tada budite na oprezu koje vas podatke traže. Zapamtite koji podaci vam trebaju za online kupnju, a koje vas nikada ne smije nitko tražiti i trebali bi biti sigurni od prevaranata.
