Smokve su jedan od najranijih plodova koje je uzgojio čovjek, a ne samo da je ukusne, već imaju i brojne zdravstvene prednosti Sada im je sezona i nadamo se da uživate u njihovom slasnom okusu.Smokva se često naziva mediteranskim rajskim voćem jer je jedna od najzdravijeg voća uopće.
Smokva (Ficus carica) vrlo je cijenjena kao svježe ili suho voće, a uvelike se koristi i u narodnoj medicini. Pretpostavlja se da potiče iz Sirije i Palestine. Već u staroj Grčkoj je bila jedna od glavnih namirnica u prehrani, dok su je u Rimu smatrali svetim voćem. Stari Grci su izrazito poštovali smokve, pa su tako zakonom zabranili izvoz najkvalitetnijih vrsta, a rimska legenda kaže da se vučica koja je hranila Romula i Rema odmarala ispod smokvina drveta.
U to vrijeme je već postojalo 29 vrsta smokve, a danas ima 600 različitih vrsta ovoga voća. U narodnoj medicini smokva se koristi protiv zatvora, zubobolje, oteklina, tumora, kašlja, bradavica, upale grla, čireva i gnojnih apscesa. U nekim se zemljama od mliječnog soka mlade smokve pravi posebna vrsta sira namijenjenog dojiljama koje su ostale bez mlijeka.
Uživanje u svježim i suhim smokvama preporučljivo je onima koji pate od povišenog kolesterola jer ovo voće obiluje vlaknima. Ona sadrži više vlakana od bilo kojeg drugog voća ili povrća – osobito je bogata pektinom, topivim vlaknom koje može sniziti razine kolesterola u krvi. Samo pet smokvi na dan osigurava više od 20 posto preporučene dnevne količine vlakana.
Smokva je također bogat izvor kalcija, željeza, magnezija, vitamina B6 i kalija. Sadrži i triptofan, spoj koji potiče dobar san i pomaže da mozak ispravno iskoristi glukozu, pospješujući dobru cirkulaciju.
U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg magnezija, a jednaka količina sušenih smokava sadržava trostruko toliko magnezija. Ovaj mineral igra važnu ulogu u zaštiti organizma od štetnog utjecaja psihičkih stresova i pravi je melem za živčani sustav.
Namirnice bogate magnezijem osobito je preporučljivo uzimati kod napetosti, anksioznosti, depresije i predmenstrualnog sindroma. Smokve su također dobar izvor kalija, minerala koji regulira krvni tlak.
Tijekom sezone prednost bi trebalo dati svježim smokvama, koje sadrže 80 posto vode i stoga su manje kalorične.
Pomažu pri mršavljenju: osim što su bogate vlaknima, smokve imaju i malo kalorija. Jedna ima tek 47 kalorija. A dobiješ i samo 0,2 grama ukupne masti po smokvi. Dakle, idealan su zalogaj za sve koji žele smršavjeti.
Ipak treba voditi računa o tome da su smokve jedno od voća s najvećim sadržajem prirodnog šećera – u suhim smokvama ima više od 50 posto grožđanog šećera. Iako mogu poslužiti kao zdrava zamjena za šećer, oni koji pate od povišenog dijabetesa ili žele smršavjeti ne bi ih trebali konzumirati u većim količinama.
Za njima je ipak korisno posegnuti kod učenja i drugih mentalnih napora jer mozgu osiguravaju lako dostupne hranjive tvari te tako potiču koncentraciju i pamćenje.
Katkad se na svježim smokvama može vidjeti bijeli sloj – riječ je o gljivicama koje mogu izazvati glavobolje i bolove u želucu. Stoga je takve smokve potrebno prije jela temeljito oprati u vrućoj vodi, isprati hladnom vodom, obrisati, pa tek onda jesti.
Stablo smokve uspijeva i u kontinentalnim krajevima, na zaštićenim položajima. Rijetko se razmnožava iz sjemena jer se iz njega razvije poludivlja smokva zvana glušica. Stoga se mnogo češće razmnožava reznicama i povaljenicama.
Smokve imaju vrlo kratku sezonu uzgoja i iznimno su osjetljive. Stoga su najukusnije ako se jedu neposredno nakon branja, nakon što su kratko vrijeme odležale u hladnjaku. Suhe smokve su odličan izbor i za trudnice, jer zahvaljujući vlaknima i magneziju poboljšavaju probavu, olakšavaju stolicu i sprečavaju hemoroide.
