Odluka Konkurencijskog vijeća BiH kojom se odobrava preuzimanje Telemacha BH od strane BH Telecoma, uz formalne “uvjete”, mogla bi biti najznačajniji udarac tržišnoj ravnoteži u telekomunikacijskom sektoru Federacije BiH, još od liberalizacije tržišta 2007. godine. Na papiru, odluka izgleda korektno, ograničenja, obveze, nadzor, ali u stvarnosti, ona otvara vrata de facto monopolu BH Telecoma i njegovog novog saveznika Telemacha, dok HT Eronet, treći operator i jedini sa sjedištem u većinski hrvatskim područjima, ostaje potpuno nezaštićen, s perspektivom gašenja.
Podrška hrvatskih predstavnika u izvršnoj vlasti ovom procesu centraliziranja cjelokupnog komunikacijskog sektora u Sarajevo pokazuje kolika je provalija između onoga što u javnosti propagiraju i onoga što u stvarnosti rade. Bez ispaljenog metka prepuštaju ono za što je netko nekada ginuo.
▶ BH Telecom + Telemach = skoro 60% tržišta
Na tržištu fiksnog interneta u BiH danas su ključni igrači Telemach s oko 34%, BH Telecom s 24%, te Telekom Srpske s oko 32%. HT Eronet ima tek oko 5%. Preuzimanjem Telemacha, BH Telecom bi tako, makar i neformalno kontrolirao gotovo 60 posto tržišta fiksnog interneta u Federaciji, te najveću bazu korisnika u distribuciji TV sadržaja (pay-TV).
Konkurencijsko vijeće je u odluci postavilo šest uvjeta. Ključni među njima je točka 6: „Telemach BH dužan je u roku od 18 mjeseci smanjiti svoj tržišni udio na tržištu fiksnog interneta za 3 postotna poena.“ 3pp u tržišnim vrijednostima znači od 25 000 do 30 000 korisnika, nešto manje od 9% Telemachove baze. Na papiru, zvuči kao mehanizam očuvanja konkurencije. U praksi, to je rupa kroz koju prolazi cijeli kamion.
▶ Odluka konkurencijskog vijeća: Mirko pazi metak! Hvala Slavko!
Postoji više načina kako bezbolno zaobići ovaj zaključak br.6. BH Telecom može osnovati novo poduzeće, recimo „Telemach Solutions d.o.o.“ i formalno „prodati“ tom društvu 3 pp tržišnog udjela. Slični primjeri postojali su u Hrvatskoj i Srbiji, gdje su nacionalni operateri formirali tzv. „spin-off“ kompanije (T-Com i Iskon, Telekom Srbija i Mtel Austria), koje su se prikazivale kao konkurencija, a zapravo su radile unutar iste korporativne strategije.
Zakon o konkurenciji BiH nema instrument “de facto kontrole”, pa se unutarnje reorganizacije unutar iste grupacije ne mogu kvalificirati kao nova koncentracija. Konkurencijsko vijeće gleda formu vlasništva, ne ekonomsku stvarnost. Prema statistikama RAK-a, tržište bi time izgledalo: Telemach BH 31%, „Telemach Solutions“ 3%, BH Telecom 24% — ukupno 58% tržišta. Formalno, uvjet ispunjen, tržišna koncentracija netaknuta.
▶ Hrvatski strateški zapećak
Dok BH Telecom i Telemach stvaraju giganta, HT Eronet ostaje u zapećku i to ne samo zbog tržišne veličine, nego ponajviše zbog izostanka bilo kakve strateške podrške s razine vlasti Federacije. Predstavnici hrvatskog naroda nisu pokrenuli ni jedan strateški dokument koji bi Eronet pozicionirao kao važnog nositelja telekom suvereniteta u većinski hrvatskom dijelu Federacije, iako u vlasti kontroliraju sektor prometa i komunikacija.
Eronet danas ostvaruje oko 212 milijuna KM godišnjih prihoda, ima 4–5 % udjela na fiksnom tržištu i oko 15% u mobilnom, pokriva HNŽ, ŽZH i HBŽ, uz djelomično prisustvo u Središnjoj Bosni. Ukoliko se dogodi spajanje, Eronet će izgubiti 1,5 do 3 pp udjela u FBiH u naredne tri godine, odnosno 70 do 100 tisuća korisnika.
Dodatni problem je i nepostojanje jasnih rokova za uvođenje 5G tehnologije i gašenje 3G mreža. Eronet još uvijek koristi 3G mrežu za glasovne pozive, što tehnički ne smeta, ali bi moglo postati problem budući da većina operatora u Europi u periodu do 2028/2029 planira gasiti 3G mrežu. Primjerice u UK planiraju zaustaviti 3G do 2025. BH Telecom i m:tel već agresivno najavljuju „5G spremnost“, iako mreža zapravo nije aktivna. Regulatori šute, a Eronet se povlači u pasivnu zonu.
▶ Koliko bi Eronet trebao rasti da preživi?
Da bi zadržao stabilnost i izbjegao financijsko slabljenje, HT Eronet bi morao povećavati svoje prihode za najmanje 8 % godišnje, što znači oko 17 do 20 milijuna KM dodatnih prihoda svake godine. Bez tog rasta, u roku od četiri godine kompanija bi izgubila status ozbiljnog tržišnog igrača i svela se na regionalnog operatera sa simboličnim utjecajem. Preuzimanje Telemacha od strane BH Telecoma, odobreno uz “uvjete”, postaje model tihe monopolizacije tržišta.
U toj šutnji gubi se hrvatski nacionalni interes u vidu neovisnosti telekomunikacijskog segmenta. Gubi se HT Eronet, ne zato što je tehnološki slab, već zato što nitko od Hrvata iz vlasti ne razmišlja strateški. Ukoliko se ovi planovi ostvare, više neće biti pitanje hoće li Eronet opstati, nego koliko još godina može disati bez vlastite strategije i bez političke volje da ga učini onim što bi morao biti: simbol hrvatskog suvereniteta unutar ovo što se zove BiH.
Slaven Raguž/HRS
crodex.net
