‘Sejdo’ prijeti ratom u BiH? Maske u BiH sada su do kraja pale… Krenulo je kao špekulacija probošnjačkih medija. No sada je jasno kako se u BiH nešto iza brda valja. Visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava iskoristiti bonske ovlasti i nametnuti promjenu Izbornog zakona.
Do sada su sva korištenja ovlasti visokog predstavnika redovito išla na štetu Hrvata, no reakcija bošnjačkih političara, intelektualaca i medijske scene ukazuju na to da će promjene ipak donekle popraviti položaj tamošnjih Hrvata. No i mizerni ustupci za Bošnjake su previše.
Bošnjaci su do sada gradili o sebi sliku kao o miroljubivom i potlačenom narodu, vječito u žrtvenoj poziciji na udaru Srba i Hrvata, koji samo želi BiH urediti kao građansku državu. Ipak, i zadnjoj je budali jasno da je građanski koncept samo maska za velikobošnjački unitarističko-nacionalistički projekt.
Ovome je cilj Hrvate i Srbe pretvoriti u nacionalnu manjinu i dugoročno na razini cijele BiH napraviti svoju nacionalnu državu. O tome postoji konsenzus na sarajevskoj političkoj sceni.
Do sada su se takvi planovi donekle maskirali, no nakon nedavnih špekulacija o promjeni zakona pokazalo se pravo lice. Iako je riječ o pravima koja Hrvatima pripadaju po Ustavu BiH, Bošnjaci su na najavu povratka dijela tih prava reagirali najavom rata.
Prijetnje ratom
Drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Sejdo Komšić oglasio se povodom medijskih nagađanja i zaprijetio: „Schmidt bi trebao dobro razmisliti o tome što razmatra i biti siguran da odluka na štetu građana i države Bosne i Hercegovine ne može proći bez posljedica.
Direktor „Memorijalnog centra Srebrenica” Emir Suljagić je na Twitteru poručio da ostaje opcija: Anadolija ili neki novi rat. Rat najavljuje i Azra Zornić, a vehabijski „influencer“ Safet Kuduzović kaže da se ne „osjećamo komotno ako najmalobrojniji narod ima poluge utjecaja“.
Hrvate se kao najmalobrojniji narod očito ne vidi kao ravnopravan faktor u Bosni i Hercegovini unatoč statusu konstitutivnosti. Oni ne trebaju imati ikakve poluge utjecaja. Da tako misli i bošnjački čelnik Bakir Izetbegović jasno proizlazi iz toga što je još pred koju godinu Hrvatima prijetio ratnom opcijom i prijateljima iz islamskih zemalja, ali i Europe.
Maske su pale. Djelovanje vladajućih struktura, ali i pritisci oporbe i predsjednika države, unatoč međusobnim prepirkama (zbog glasova), idu zapravo u istome pravcu. Postignut je konsenzus na političkoj sceni da dalje ovako ne ide.
Ozbiljna politika tražit će smirivanje tonova u međusobnim obračunima i koordinirano djelovanje – prije svega kroz lobiranje na relevantnim adresama – prema boljitku Hrvata u BiH. Drugoga puta jednostavno nema.
