Gospodarstvo

Rekordne cijene pšenice: Tko ima korist od toga?

Velika potražnja pšenice iz Kine, te nešto slabija žetva u svjetskim žitnicama SAD-u, Ukrajini i Argentini, bez obzira na rijetko tako dobre žetve ove godine u drugim dijelovima Europe i svijeta, utjecali su na rast cijena žitarica i uljarica. Potražnja je porasla i zbog toga što su mnoge zemlje počele puniti skladišta bojeći se posljedica moguće nove pandemije

Skok cijena prve i druge klase pšenice na burzama s 1,20-1,30 na čak dvije kune, a kojeg ne pamte niti poljoprivrednici, ali ni u mlinarsko-pekarskoj industriji, uzorkovat će poskupljenje brašna i pekarskih proizvoda i to već treći put za redomu u mjesec dana. 

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić u izjavi za agroklub.com ne želi spekulirati o cijenama. “Mijenjaju se takvom dinamikom da nitko ne zna koliko će još rasti i što nas očekuje“, kaže nam dodavši kako je veliki problem i taj što su poskupile sve osnovne sirovine u pekarskoj industriji, kako masnoća, energija, tako i ambalaža. 

Iako su, zadovoljni žetvom, i pšenice ima dovoljno i za domaće potrebe ali i za izvoz, klimatske promjene i suša, ističe, očito su napravile svoje. “Na cijene utječe kretanje na globalnom tržištu, ali i loše prognoze žetve kukuruza“, dodaje. 

Kaže i kako su svi oprezni s ugovaranjem, a mlinari s pekarskom industrijom ne potpisuju ugovor dulji od mjesec dana. 

Korist od poskupljenja nemaju ni ratari

Korist od poskupljenja ove ratarske kulture nisu, ali ni neće imati ratari jer su većinom ugovorne proizvodnje gdje se dio predao za podminiranje dugova, troškova. Poljoprivrednici, obrti i OPG-ovi koji su proizveli pšenicu za tržište negdje između 80 i 90 posto nje su već prodali.

Trenutno su cijene žitarica, roba koja ide na svjetskim tržištima, a žalosno je što Hrvatska ne zna to dobro iskoristiti, već sve izvozimo umjesto da prerađujemo kod sebe. Postavlja se pitanje kako Talijan ima računa ovdje kupiti pšenicu, odvesti u Italiju, preraditi ju i onda prodavati diljem Europe. Kako oni mogu, a to se kod nas ne može, a u istoj smo Europskoj uniji.

Veliko je pitanje do kada će rasti cijene , jer na svjetskoj razini cijenu diktira Kina koja treba enormne količine. 

S obzirom na to da se sve češće javljaju elementarne nepogode u obliku suše, bujica, poplava, ekstremne količine kiše očito je da će robe biti manje ili jednaku u odnosu na neka normalna razdoblja.

U samo mjesec dana, brašno će tako poskupjeti i po treći put, pa na kiflu koja je nekad bila čak 50 lipa, a kruh tri kune možemo zauvijek zaboraviti. 

Ipak, na kraju ostaje otvoreno pitanje ako ni ratari, a ni mlinari nemaju koristi od povećanja cijene, u čiji onda džep odlazi zarada?

Dodajmo još i kako loši prinosi žitarica i uljarica diljem svijeta uzrokovani vremenskim neprilikama, zatim inflacija i općenito loše stanje na tržištu dižu cijene i ostalim poljoprivrednim proizvodima. Rekordne cijene zabilježene su i kod krumpira, paprike, rajčice, a ništa bolje nije ni s voćem. Ono što zasad jedino nije “otišlo gore” jest meso, ali pitanje je hoće li tako i ostati s obzirom na cijenu kukuruza koja prati rastući trend. 

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST
Izvor
agroklub

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button