Povodom 29. godišnjice oslobodilačke operacije “Oluja” na glavnom zagrebačkom trgu određeni dežurni lijevi jugoaktivisti ponovno su pokušali isprovocirati građane Zagreba .
Šačica prosvjednika s transparentima na glavnom zagrebačkom trgu iziritirala je prolaznike, a pripala im je nezasluženo velika medijska pažnja u kojima su ponovno iznesene lažne tvrdnje o zločinima za i poslije Oluje.
Provokaciju su izvele kao i prethodnih godina kontroverzni čelnici udruga ”Centar za žene žrtve rata – ROSA”, ”Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – UDIK iz Sarajeva”, ”Centar za građansku hrabrost” , ”Documenta- Centar za suočavanje s prošlošću” i ”Ženska mreža Hrvatske”.
Oni su ponovno naveli dokazano lažne informacije da je u Oluji ubijeno više od 600 civila i spaljeno više od 22 tisuće kuća.
No, tko su zapravo organizatori prosvjeda uoči proslave Oluje?
Riječ je o profesionalnim aktivistima, točnije, uglavnom aktivisticama, koje se pojavljuju i na prosvjedima kojima se ometa muška molitva krunice, a iste su sjele ispred povorke Hoda za život u Zagrebu. Doznajemo tko ih financira i koliki su im prihodi.
”Centar za žene žrtve rata – ROSA (Centar ROSA), feministička je i antimilitaristička organizacija osnovana 1992. godine s ciljem pružanja podrške i pomoći ženama koje su preživjele ratno i ostale oblike nasilja na osnovu spola.
Djelatnost Centra ROSA je pomoć i podrška ženama koje su preživjele različite oblike rodno utemeljenog nasilja (prostituciju, silovanje, ratno silovanje i druge oblike ratnog nasilja, trgovanje ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja), ženske mirovne politike/rodna dimenzija tranzicijske pravde: rad na razvijanju antimilitarističke, antiautoritarne, nenasilne kulture i održivog mira putem sudjelovanja u organiziranju ženskih sudova i tribunala, poticanju rada komisija za utvrđivanje istine o ratnim zločinima, zagovaranje za unaprjeđenje ženskih prava i položaja žena i djevojčica u društvu, na razini države i međunarodno, osnaživanje feminističkog pokreta i civilnog društva”, stoji u opisu na njihovim stranicama.
Prosvjed zbog Ahmića i Oluje
Njihov je ‘antiratni fokus’ u Hrvatskoj usmjeren isključivo na malobrojne zločine počinjenje s hrvatske strane, pa se tako svake godine uoči Oluje prisjećaju civilnih žrtava sa srpske strane iznoseći uveličane brojke ubijenih srpskih civila. Ista je stvar sa zločinima u BiH gdje se oba udruga prisjeća tek Ahmića.
Stratišta u kojima su ubijeni Hrvati – ne zanimaju ih.
Zanimljivo je i da te iste udruge ne prosvjeduju kada se vrše proslave u Brezovici, Srbu , Trnjanski kresovi… i tada ne spominju zločine Titovih partizana.
Feministice okupljene u ovoj udruzi pojavljuju se gotovo na svakom ljevičarskom prosvjedu. Tako ih se može vidjeti kako prosvjeduju protiv muške krunice, a ista lica pojavila su se i tijekom ovogodišnjeg Hoda za život u Zagrebu.
Dežurne aktivistice
Riječ je o Neli Pamuković, Bojani Genov, Sanji Juras i Sanji Kovačić.
Upravo su one prosvjedovale i ove godine uoči Oluje te sjele ispred povorke Hoda za život.
Ove aktivistice inače su najglasnije ispred Ženske mreže Hrvatske koja okuplja feminističke i LGBT udruge.
Ako pogledamo financijska izvješća i izvore donacija, učit ćemo da im se donatori često poklapaju.
Prihodi i donatori
Centar za žene žrtve rata – ROSA koji je organizirao prosvjed uoči Oluje u 2022. godini imao je prihode nešto više od 162 tisuće eura. U udruzi je četvero zaposlenih, među njima je i Nela Pamuković koordinatorica udruge i jedna od osnivačica.
Od 162 tisuće eura, 109 tisuća stiglo je od donacija. Od toga se 14 tisuća eura odnosi na donacije iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, 57 tisuća eura su donacije međunarodnih vlada i institucija, a oko 38 tisuća eura ova je udruga dobila od trgovačkih društava i pravnih osoba.
Kako navode na svojim stranicama, Centar za žene žrtve rata – ROSA koristi organizacijsku podršku Fonda za aktivno građanstvo u razdoblju od 1.9.2022. do 30.4.2024.
Među donatorima navedeni su i Grad Zagreb, Global fund for women, L’Oreal, njemačka organizacija Medica mondiale, Zagrebačka županija, Zaklada Adris, Ured za udruge Vlade RH, Ministarstvo rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike….
Ženskoj mreži molitva krunice je prosvjed koji treba zabraniti
Ženska mreža Hrvatske iza koje stoje iste aktivistice kao i iza Centra za žene žrtve rata -ROSA traže zabranu održavanja muške krunice, bile su vrlo angažirane u slučaju Čavajda, a svojedobno su tražile smjenu nekadašnjeg ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera jer se priključio Hodu za život.
Koordinatorice Ženske mreže Hrvatske, prema upisu u Registar udruga, su Sanja Juras, Mirjana Kučer, Bojana Genov, Nela Pamuković i Nikolina Zec.
Sanja Juras je poznata lezbijska aktivistica, nekoć na čelu udruge Kontra, koja smatra da su ‘vjerski vođe glavni promicatelji seksizma’.
Mirjana Kučer splitska je feministkinja i aktivistica, inače i koordinatorica udruge Domine i koja glazbeni pro life spot za pjesmu Želim živjeti vidi kao pritisak na žene, a kampanju za život vidi ”kao nastavak kampanje U ime obitelji i nametanje njihovih stavova cijeloj zajednici. Kučer je inače u Novoj ljevici, stranci koja je dio platforme Možemo.
Bojana Genov -Matunci također je LGBT i feministička aktivistica.
Tko je Nela Pamuković?
Nela Pamuković je inače deklarirana lezbijka, jedna od glavnih članica zaklade Astraea za “lezbijsku pravdu”. Ona je u Hrvatskoj poznata još od 80-tih kada je bila jedna od predvodnica tzv. drugog vala feminizma koji je nastojao razlučiti “rod” od spola, odnosno “rodne uloge” od spola. Pamuković je 1989. godine u Zagrebu osnovala lezbijsku grupu Lila inicijativa te je suosnivačica lezbijske udruge Kontra osnovane 1997. godine.
Pamuković je također jedna od osnivačica zagrebačke homoseksualne povorke, te “predaje” “povijest lezbijskog i feminističkog pokreta” u zagrebačkom “Centru za ženske studije”. Njezina je najistaknutija uloga bila u tzv. antiratnim kampanjama u BiH 1992. godine, nakon čega je osnovala Centar za žene žrtve rata – ROSA (Zagreb).
Pamuković je s Vesnom Teršelič bila predstavnica Hrvatske u Koordinacijskom vijeću Koalicije za REKOM od 2009. do 2014., kontroverzne inicijative koja je nastojala izjednačiti agresora i žrtvu u Domovinskom ratu.
Prva koordinatorica udruge bila je Vesna Kesić, a od 1993. ju vodi Pamuković. Inače, među osnivačima ove udruge uz Pamuković se nalaze Aida Bagić (viša savjetnica u Agenciji za znanost visoko obrazovanje), Biljana Kašić (Centar za ženske studije), Đurđa Knežević, Marica Martin, Martina Belić, Neva Tölle (Radna skupina za ratifikaciju Istanbulske konvencije), Slavica Kušić, Vanja Nikolić, Vesna Janković (Nova ljevica, Možemo), Vesna Kesić i Vesna Teršelić (Zelena akcija, Centar za mirovne studije, Nova ljevica).
Izvor: narod.hr