Jedna od najuspješnijih vojnih akcija Hrvatske vojske Operacija Maslenica započela je u ranim jutarnjim satima 22. siječnja 1993. godine. Cilj akcije bio je povezati sjever s jugom Hrvatske pravcem Zadar – Maslenica – Karlobag i odbaciti srpske snage iz Rovanjske, Novskog ždrila, Maslenice i od magistrale Posedarje – Zadar. Akcija je bila ključna za obranu i daljnja vojna djelovanja Hrvatske vojske.
Neposredno prije početka same akcije neprijatelj na svim položajima u Sjevernoj Dalmaciji jača, utvrđuje se, dovozi streljivo i pogonsko gorivo, te provodi djelomičnu mobilizaciju. Bitno pojačava ljudstvo na svim pravcima, te na taj način jasno daje do znanja da se ne odriče ideje o stvaranju Velike Srbije na liniji Virovitica – Karlovac – Karlobag.
Cijela operacija pripremljena je u potpunoj tajnosti, a u tu svrhu su neposredno prije napada iskopčani svi telefoni na zadarskom području. Stoga je napad vojno – redarstvenih snaga zatekao i potpuno iznenadio neprijatelja. Započeo je snažnom topničkom pripremom u 7.05 sati i trajao je desetak minuta.
Tijekom sljedeća tri dana (23., 24., i 25. siječnja) trajali su daljnji napadi u kojima je oslobođen Novigrad, Kašić, Maslenica, Smoković i Reljići, a na Velebitu OS RH su izbile na crtu Sveti Rok – Mali Alan – Tulove grede – Bobija (planina). Dana 25. siječnja postrojbe HV-a u popodnevnim satima ovladavaju i selom Škabrnja i jakim neprijateljskim uporištem Ražavljeva glava, koje neprijatelj sljedeća dva dana intenzivno napada jakom topničko-raketnom vatrom, pa su naše snage uz pretrpljene gubitke bile primorane na uzmak organizirajući obranu na crti Ambar – dio Škabrnje – Ivkovići.
Glavni ciljevi operacije ostvareni napadima postignuti su već nakon 72 sata, ali zbog pritiska međunarodne zajednice i prijetnji sankcijama zaustavljeno je napredovanje OS RH nadomak Obrovca i Benkovca. To su srpske snage iskoristile da se priberu, dovuku pojačanja i izvrše protunapad, koji je odbijen uvođenjem svježih snaga od kojih je jedan dio helikopterskim desantom prebačen iz Slavonije i uveden izravno u borbu. Snažnije borbe za dostignute crte i stabilizaciju bojišnice potrajale su još 2 – 3 dana.
Akcijom Maslenica hrvatska vojska oslobodila je 202 kilometara kvadratnih, a još 80 km kvadratnih oslobođeno je u operaciji Peruča koja se zbila potpuno neplanirano odmah iza opisane akcije HV-a.
Napredovanje hrvatskih snaga u prvim danima izazvalo je “rasulo” (termin iz srpskog vojnog izvještaja) u postrojbama srpske strane, koje su potom konsolidirane uz pomoć dragovoljaca pristiglih iz Srbije (Arkanovi “Tigrovi”, pripadnici Srpske radikalne stranke) i jedinica pridošlih iz sastava vojne sile bosanskih Srba (“Vukovi s Vučjaka” i dr.); protunapadne aktivnosti koje su potom Srbi uspjeli izvesti nisu međutim uspjele potisnuti hrvatske snage natrag prema Zadru. Dragovoljci pristigli iz Bosne i Srbije, koji su odmah bačeni u teške borbe s OS RH, u velikom broju dezertiraju već nakon desetak dana.
Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane oružanih snaga, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.
Izvor:Dražen Krajcar/povijest.hr
