Gospodarstvo

Analiza: Što stoji iza rasta BDP-a po stopi od 16,1%

Tjedan za nama obilježila je objava rasta BDP-a u drugom tromjesečju, dok je za globalno gospodarstvo najvažniji bio govor guvernera američke središnje banke FED-a Jay Powella na konferenciji u Jackson Holeu kojom se tradicionalno zaključuje sezona odmora centralnih bankara i najavljuje, u domaćem žargonu, „vruća jesen“. Prvo ćemo prokomentirati statističku objavu o hrvatskom BDP-u od petka, a zatim prijeći na globalne teme.

Zajednički nazivnik je pitanje što će se događati s globalnim i lokalnim gospodarstvom nakon iscrpljivanja efekta „post-pandemijske praćke“. Ako lockdown predočimo kao otponac koji je stegnuo gospodarstvo, onda izlazak iz tako stvorene recesije možemo pojmiti kao efekt praćke iz koje se izbacuje neki predmet koji uskoro gubit silu potiska. Što dalje nakon što balistika ekonomskih ciklusa neumitnom silom dovede do usporavanja?

  1. 16,1% rasta BDP-a nije samo „odbijanac“ iz rupe koji se dogodio pukim automatizmom

Rast od 16,1% u drugom tromjesečju u odnosu na drugo tromjesečje 2020. doveo je gospodarstvo na razinu koja je svega 0,7% ispod razine iz drugog tromjesečja 2019. Ovo je važna informacija jer su se pojavili komentari koji relativiziraju brojku o rastu BDP-a po stopi od 16,1% kao „normalnu i očekivanu“ s obzirom na veliki pad od travnja do lipnja prošle godine kada je taknuta niska baza (dno) nakon čega je visoki rast zbog post-pandemijske praćke očekivan.

Međutim, brzina izbačaja iz rupe iskopane lockdownom jako je različita od zemlje do zemlje, što se najbolje vidi kada se dostignuta razina aktivnosti ne uspoređuje s dnom iz 2020. nego s predpandemijskom 2019. Na primjer, vodeće europsko gospodarstvo – Njemačka – u drugom se tromjesečju još uvijek nalazilo oko 2,5% ispod razine aktivnosti u drugom tromjesečju 2019. Neke se zemlje dakle brže vraćaju ili premašuju razine aktivnosti iz 2019., a neke sporije. Hrvatska pripada prvoj skupini zemalja i ne treba misliti da se 16,1% desilo nekim pukim „automatizmom“ praćke.

  1. Hrvatska je u top 5 država članica EU koje su do sada objavile podatke o BDP-u za drugo tromjesečje

Brži rast u odnosu na tromjesečje lockdowna prošle godine od Hrvatske imale su Španjolska (19,8%), Francuska (18,7%), Mađarska (17,7%) i Italija (17,3%), što također navodi na zaključak o „automatskom“ oporavku država čija su gospodarstva ovisnija o uslugama, osobito o turizmu, a koja su snažnije pala u tromjesečju zatvaranja te su se zbog toga brže oporavljala ove godine.

Međutim, utjecaj turizma na BDP u drugom tromjesečju vrlo je slab. Hrvatska se približila razini aktivnosti iz istog razdoblja prije pandemije (2019.) bez značajnijeg doprinosa turizma, što ukazuje na to da naše gospodarstvo manje ovisi o turizmu nego što se uobičajeno pretpostavlja. Utjecaj turizma će se vidjeti tek u trećem tromjesečju.

rasta BDP-a
Slika: Pregled kretanja stopa rasta BDP-a u Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do drugog kvartala 2021. godine (sezonski prilagođeni podaci). Izvor.
  1. Izlazak iz krize nije vođen samo oporavkom osobne potrošnje; najveća pozitivna iznenađenja su robni izvoz i investicije

Od početka ove godine bilo je jasno da se osobna potrošnja oporavlja brže od očekivanja, dobrim dijelom pogonjena razumnim pristupom restriktivnim epidemiološkim mjerama. Podaci za drugo i treće tromjesečje još su bolji od početnih očekivanja, o čemu je Ivica Brkljača pisao ovdje. Zbog toga stopa rasta osobne potrošnje od 18,4% u drugom tromjesečju u odnosu na tromjesečje lockdowna 2020. nije predstavljala iznenađenje.

Međutim, oporavak potrošnje ne bi mogao dovesti do rasta BDP-a od 16,1% da još dvije komponente BDP-a nisu snažno povukle prema gore. To se prije svega odnosi na robni izvoz koji je u realnom iskazu rastao po stopi od 35,2% i došao na oko 20% veću razinu u odnosu na usporedivi kvartal 2019. Investicije su dodatno povukle po stopi od 18,3%, te su također prešle razinu iz usporedivog tromjesečja 2019.

  1. Podatak o sezonski prilagođenom padu aktivnosti za 0,2% u drugom tromjesečju u odnosu na prvo može se ignorirati

Ranije spomenute stope rasta odnose se na bazu iz drugog tromjesečja 2020. kad smo bili zatvoreni, no kada se kao baza uzme prvo tromjesečje ove godine i statističkim postupkom izoliraju sezonski faktori, izgleda da je gospodarska aktivnost zapravo – blago pala.

Ovaj podatak treba ignorirati iz dva razloga. Prvo, izolacija sezonskih učinaka i inače nije pouzdana u novijim podacima, a to je osobito slučaj u razdobljima nakon velikih šokova poput ovih koje smo prošli u proteklih godinu i po dana (u tehničkom žargonu, velika je iregularna komponenta vremenske serije).

Drugo, kratkoročni pokazatelji za treće tromjesečje jako su dobri i upućuju na to da će se gospodarski rast nastaviti.

Ipak, s trećim tromjesečjem ove godine završit će faza brzog uzleta iz pandemijske rupe. U sljedećoj godini gospodarski rast će manje zavisiti o efektu pandemijske praćke, a u prvi plan će ponovo izbiti neke dugoročnije teme i problemi: gospodarska struktura, uloga države, kvaliteta investicija i razvoj svjetskog, a napose europskog gospodarstva o kojemu zavisi hrvatski izvoz roba i usluga koji sada uvjerljivo premašuje 50% BDP-a i po važnosti se bliži važnosti domaće osobne potrošnje.

S obzirom na spektakularan rast robnog izvoza u drugom kvartalu što se objašnjava i naglim oporavkom inozemne potražnje za hrvatskim izvoznim proizvodima, postavlja se pitanje postoje li rezerve za daljnji rast potražnje za robnim izvozom, ili bismo trebali pomalo razmišljati o sljedećoj rupi na putu – mogućnosti da globalno i europsko gospodarstvo u dogledno vrijeme zastanu ili upadnu u neku novu recesiju (takav bi se scenarij neizbježno reflektirao i na hrvatsko gospodarstvo).

Spektakularan rast robnog izvoza jednim je dijelom potaknut promjenom strukture potrošnje i investicija koji je započeo od druge polovice prošle godine. Potrošnja i ulaganja kućanstava u uvjetima mjera protiv širenja virusa odmaknula su se od usluga i reorijentirala prema trajnim potrošačkim dobrima. Teško je jesti više nego prije (većini ljudi), ali je lako umjesto izdataka za ljetovanja, skijanja i restorane obnoviti stan, kupiti novi namještaj i televizor.

Efekt promjene strukture potrošnje na izlasku iz pandemijske rupe nije domaća specifičnost – prisutan je posvuda. Stoga u sljedećih godinu dana treba očekivati normalizaciju strukture potrošnje, što će negativno utjecati na rast robnog izvoza – jako će ga usporiti.

Glavni pogon BDP-a tako će oslabiti, potrošnja će se vratiti od roba ka uslugama, no dobra vijest za Hrvatsku glasi da u turizmu imamo još oko 20% neiskorištenih kapaciteta koji bi se u potpunosti mogli popuniti sljedeće godine (osobito u lipnju i srpnju, jer kolovoz je izgleda došao blizu maksimuma), dok investicije mogu dugo rasti zahvaljujući EU fondovima i neiskorištenom kreditnom potencijalu banaka.

Ukupna gospodarska aktivnost u Hrvatskoj stoga neće biti ozbiljno pogođena predstojećom post-pandemijskom normalizacijom strukture potrošnje i usporavanjem rasta robnog izvoza.

Promjena strukture potrošnje nije jedini pokretač rasta robnog izvoza. Postoje i fundamentalni razlozi poput novih ulaganja u izvozne pogone, promjene odnosa cijena (i profitabilnosti) i restrukturiranja globalnih lanaca nabave s obzirom na pad sigurnosti lanaca koji imaju ishodište u Kini.

Zasad je teško reći koliko spomenuti čimbenici utječu na hrvatski izvoz, no ne možemo isključiti da bi dio hrvatskih izvoznika mogao dobro proći i u predstojećim fundamentalnim promjenama strukture globalnog gospodarstva i odnosa među državama.

Niti jedan od dva spomenuta faktora (normalizacija strukture osobne potrošnje i fundamentalne promjene koje se tiču izvoznog sektora) nema dovoljnu snagu da izazove novu globalnu recesiju. Dapače, fundamentalni čimbenici mogli bi djelovati pozitivno. Puno ozbiljniji razlozi sljedeće globalne recesije mogli bi biti povezani s inflacijom i zaoštravanjem monetarne politike, koji bi mogli izazvati veliku financijsku krizu.

Ovdje ukratko o tome. Mehanizam o kojem se spekulira je sljedeći: vrijednosti financijskih imovina (a u mnogim zemljama i nekretnina) prenapuhane su nakon dugog razdoblja monetarne ekspanzije i niskih kamatnih stopa, pa kada izbije inflacija (a to se upravo događa – u Americi po stopama između 3% i 4%, u europodručju između 2% i 3%, a i mi smo u tome rasponu), središnje banke neće moći izbjeći zaoštravanje monetarne politike.

Uskoro treba očekivati prvu fazu – smanjenje otkupa vrijednosnih papira od strane središnjih banaka (smanjenje tempa emisije novog novca), a potom i drugu – povećanje kamatnih stopa. Recesijska hipoteza glasi da će monetarno zaoštravanje nakon duge monetarne ekspanzije i nultih ili negativnih kamatnih stopa središnjih banaka izazvati potres neslućenih razmjera.

Pitanje je izraženije u SAD nego EU. Gospodarstvo SAD-a brže se izvuklo iz pandemijske rupe i inflacija je za gotovo 2 postotna boda viša. U EU i europodručju zaostatak za 2019. puno je više izražen (sjetite se podatka za Njemačku s početka teksta), pa je sigurno da će Europska središnja banka nastaviti s monetarnom ekspanzijom najmanje do drugog tromjesečja 2022. (što je još jedna dobra vijest za hrvatsko gospodarstvo).

No, s druge strane oceana svi su s nestrpljenjem čekali tradicionalni govor predsjednika američkog FED-a Jaya Powella u Jackson Holeu ne bi li pronašli odgovor na pitanje kako vodeći središnji bankari vide stanje gospodarstva i što u tom svjetlu planiraju.

Powellov govor u petak bio je popraćen blagim slabljenjem vrijednosti dolara i zelenim predznacima na financijskim tržištima, što bi se diplomatskim rječnikom moglo prevesti u „topao pozdrav“. Powell je puno govorio o inflaciji, ali ju je okarakterizirao kao prolaznu pojavu, što je uvjerilo gledateljstvo da u FED-u nema nervoze. Govorio je o zaoštravanju monetarne politike, moguće već krajem godine, ali je odbacio bilo kakav razgovor o skorom podizanju kamatnih stopa. Govorio je o elementima pregrijavanja gospodarstva koji se povremeno uočavaju, ali je naglasio da je oporavak nejednak i da je u Americi još uvijek zaposleno 7 milijuna ljudi manje nego prije pandemije.

Tržišta su govor ocijenila pomirljivim, a s obzirom da se prije govora spekuliralo o početku stezanja (smanjenja otkupa vrijednosnica) ili najavi početka stezanja već od rujna, prebacivanjem vremenskog okvira za početak zaoštravanja na kraj godine Powell je kratkoročno još malo osokolio bikove.

Paradoks ove faze poslovnog i financijskog ciklusa leži u tome što bi agresivniji jastrebski govor guvernera sigurno izazvao korekciju financijskih tržišta, dok ovaj pomirljiviji golublji ton samo odgađa trenutak korekcije koji će vrlo vjerojatno nastupiti kada zaoštravanje postane izvjesno.

U toj, već viđenoj igri između regulatora i tržišta kroz različite faze ciklusa ipak je ključno govorimo li o uobičajenoj tržišnoj korekciji u anticipaciji monetarnog zaoštravanja ili o velikom potresu koji će najaviti recesiju.

Powellov govor odražava uvjerenje kako je riječ o prvom slučaju. On je više puta isticao kako nema razloga vjerovati da su fundamentalni pritisci na nisku inflaciju odjednom nestali. A ako je riječ o borbi FED-a s „normalnim“ korekcijama cijena financijskih imovina, koje i svemoćna centralna banka ponekad gubi a ponekad skriveno priželjkuje, ne smijemo izgubiti iz vida da su korekcije bikovskih tržišta kroz povijest uobičajen fenomen čak i kada pad dioničkih indeksa dosegne prag od -20%.

Nakon takvih korekcija često nisu slijedile recesije, a tržišta su se vraćala na prijašnje razine ili uzlazni trend, te su ih ex post svi pozdravljali – regulatori kao korisne podsjetnike na rizike koje treba ispravno ugrađivati u cijene, a najglasniji tržišni sudionici kao prilike za kupnju vrijednih financijskih imovina po prihvatljivijim cijenama.

Predviđanja trenutaka i karaktera (intenziteta) takvih korekcija notorno su teška, no kako je riječ o važnoj temi koja će odrediti razvoj situacije u sljedećih nekoliko godina, uskoro ćemo na Labu započeti sa serijom tekstova pod naslovom Baloni, baloni … Cilj serije je sa što više podataka i analiza i što manje lažne vjere u vlastitu sposobnost predviđanja približiti ovu temu čitateljima.

Izvor: arhivanalitika.hr.

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button