Poštovani čitatelji, na naš redakcijski mail stiglo je jedno vrlo vrijedno i zanimljivo pismo, odnosno analiza hrvatske ratne zbilje. U nastavku ga prenosimo u cijelosti.
Samostalni srpski tjednik Novosti u broju od 8. kolovoza 2025. godine, na stranicama 1–8, objavio je tematski blok pod naslovom Oluja jedne dimenzije.
„Od zagrebačkog vojnog mimohoda do kninskog obilježavanja godišnjice, ‘Oluja’ je svedena na jednu dimenziju – veličanstvenu oslobodilačku operaciju. Iz govora su iščezli pomirenje, stradanje srpskih civila, istina je jedna i službena, a ustaški pozdrav je normaliziran.“
„Oluja“ prve dimenzije
VRO Oluja za nas je, prije svega, sjećanje na povratak kućama – u „Oluji“ prve dimenzije, nakon što je 1991. godine etnički očišćeno nesrpsko stanovništvo s okupiranih područja.
Sjećamo se i obilježavamo 5. kolovoza 1995. – Dan zahvalnosti, kada je oslobođen veći dio okupiranog teritorija međunarodnopravno i politički priznate države Republike Hrvatske. To je izravno ili posredno omogućilo povratak domovima i zavičaju onih koji su 1991. godine, planskim i organiziranim ratnim zločinom, protjerani i etnički očišćeni – od Aljmaša, Iloka, Šarengrada i Ćelija, preko Saborskog, Gline, Široke Kule, Lovinca, Knina, Benkovca i Drniša, sve do Konavala i Cavtata.
Obilježavamo 5. kolovoza kao Dan zahvalnosti za povratak nesrpskog stanovništva svome domu i zavičaju, onih koji su 1991. godine bili sustavno terorizirani, zlostavljani, pljačkani, premlaćivani, silovani i ubijani; prognani i bezdomnici u vlastitoj domovini sve do 1995. godine.
Dom i domovina
Domovina je samo jedna i jedina.
Dom je samo jedan i jedini – kuća u kojoj smo se rodili, okućnica po kojoj smo prohodali, zavičaj u kojem smo se socijalizirali, naša domovina.
Dom i domovina nisu isto što i država. Ako tvoj dom, zavičaj i domovina međunarodnopravno nisu teritorij države čiji si državljanin, onda – iako formalno živiš u svojoj nacionalnoj državi – zapravo nisi u svojoj domovini.
Postoje dva tipa država u kojima se može biti državljanin:
- nacionalna država – u kojoj je tvoj narod ustavno konstitutivan,
- politička država – u kojoj tvoj narod nije konstitutivan, pa je ondje samo etnička zajednica.
Svaki narod može imati samo jednu nacionalnu državu, ali više političkih. No, nitko ne može imati dva doma i dvije domovine.
Povijesno iskustvo
U kontekstu tragičnog iskustva i patnje prisilnog napuštanja doma i zavičaja 1991. godine, nikome i nikada ne bismo poželjeli slično. Zato nas ne veseli tuđa nevolja i tragedija, pa makar bila planirana i naređena. Naša je utjeha i mirna savjest što u tome nismo sudjelovali.
Nažalost, mnogi naši susjedi 1991. zaboravili su nas – neki su čak aktivno i izravno sudjelovali u našoj tragediji. Premda smo to razumjeli, prihvatili kao ljudsku slabost i oprostili, pretrpljena trauma i bolni ožiljak ostaju – možda i transgeneracijski.
Da ne bi bilo zabune i ponavljanja povijesti, podsjećamo na članak 1. stavak 2. Ustava SR Hrvatske:
„Socijalistička Republika Hrvatska je nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država narodnosti koje u njoj žive.“
Nacija, narod i konstitutivnost
Nacija je viša kategorija od naroda – kulturno, društveno, politički i ustavnopravno. Ustavna definicija SR Hrvatske jasno pokazuje da je ona bila nacionalna država hrvatskog naroda, dok je za Srbe i druge bila država naroda i narodnosti, ali ne i njihova nacionalna država.
Ista je ustavna formulacija postojala još samo u SR Makedoniji, gdje je nacionalna država bila makedonskog naroda, a država albanske i turske narodnosti.
Da je SR Hrvatska bila nacionalna država i srpskog naroda, Srbi bi imali dvije nacionalne države i dvije konstitutivnosti – što bi bilo protivno ustavnom uređenju SFRJ.
Balvan revolucija i mitovi
Tvrdnja da je tzv. Balvan revolucija iz 1990. bila reakcija na „izbacivanje“ Srba iz Ustava Republike Hrvatske – potpuno je neutemeljena.
Pobuna je započela 17. kolovoza 1990., a Ustav Republike Hrvatske usvojen je tek 22. prosinca 1990. godine – dakle četiri mjeseca kasnije. Sama činjenica jasno pokazuje apsurdnost i neutemeljenost te teze.
📌 Napisao čitatelj: Ivor Versić, Zagreb, 19. kolovoza 2025.
