Mate Mijić je razgovarao sa potpredsjednikom i saborskim zastupnikom Mosta Nikolom Grmojom za theconservative.online , o razvoju stranke, stajalištima o Europskoj uniji i prijedlogu Antipedofilskog zakona koji je u dijelu javnosti dočekan na nož…..
U nastavku smo izdvojili najzanimljivije dijelove intervjua Mostovog zastupnika:
”Most je već osam godina u kontinuitetu relevantna politička snaga u Hrvatskoj i to ga čini posebnim u ambijentu političkog duopola HDZ-a i SDP-a koji vladaju Hrvatskom od njezine neovisnosti. Hrvatsko demokratsko iskustvo prije pojave Mosta pokazalo je da nove stranke ne uspijevaju dugoročno opstati na političkoj sceni. I prije Mosta postojale su neke nove stranke koje su imale određenu potporu birača, no one su se osipale i nestajale unutar jednog izbornog ciklusa, najčešće zbog toga jer bi suradnjom sa strankama duopola izgubile povjerenje birača ili zato što, zbog svog naglog uspjeha, nisu uspjele izgraditi čvrstu stranačku strukturu i odrediti jasne političke ciljeve i vrijednosti za koje se zalažu. Premda je i Most na počecima svog nacionalnog djelovanja pokušao mijenjati stvari iznutra, participirajući nakratko u nacionalnoj vlasti, nemogućnost da ostvarujemo obećanja koja smo dali građanima usmjerila nas je na samostalni, duži i mukotrpniji put. Most je danas stranka koju većina ljudi percipira kao umjerenu stranku desnog centra koja svoje politike temelji na tradicionalnim vrijednostima prema kojima živi većina hrvatskih građana. Izgradili smo stabilnu stranačku infrastrukturu, a nakon svibanjskih lokalnih izbora dobili smo i povjerenje birača da upravljamo nekim lokalnim sredinama ili da participiramo u lokalnom upravljanju.”
Izostanak suočavanja s posljedicama komunizma u Hrvatskoj postao je plodno tlo za povijesne i političke manipulacije.
…današnja Hrvatska je dijelom i priča o postkomunističkoj državi s mladom demokracijom i fragilnim institucijama, ali Hrvatska ni po čemu nije “klasična priča”. Ostale europske postkomunističke države ipak su se u nekoj mjeri suočile s posljedicama totalitarnog komunističkog režima. Te države poduzele su značajne napore da se prikupi relevantna arhivska i povijesna građa iz komunističkog perioda te da bude dostupna povjesničarima i drugim istraživačima kako bi se mogla utvrditi objektivna istina o komunističkom periodu. U Hrvatskoj se to nije dogodilo, a izostanak suočavanja s posljedicama komunizma u Hrvatskoj postao je plodno tlo za povijesne i političke manipulacije. Štoviše, i dan-danas svjedočimo relativizaciji posljedica komunističkog režima koja nerijetko dolazi od najviših političkih dužnosnika iz nekih političkih opcija, a prisutna je i u pop-kulturi, najčešće motivirana nostalgijom. Monstruozne parole o jugoslavenskom komunizmu “s ljudskim licem” i danas možemo čuti od viđenijih hrvatskih povjesničara, komentatora ili političara s lijeve strane političkog spektra. Most je i to htio promijeniti pa smo 2017. predložili zakon kojim bi se otvorili svih arhivi iz komunističkog perioda. Htjeli smo zatvoriti tu priču koja opterećuje naše društvo. I premda je zakon donesen velikom većinom glasova različitih političkih opcija, on u stvarnosti nije zaživio, a sljedeće 2018. već je i promijenjen te je dostupnost arhivskog gradiva iz komunističkog perioda odgođena najmanje za još jedno čitavo desetljeće. U takvom ambijentu, u kojemu će se i dalje selektivno baratati i manipulirati poviješću te relativizirati posljedice komunizma, teško je očekivati brza rješenja. Nažalost, i politički akteri u modernoj Hrvatskoj preuzeli su iste obrasce ponašanja i funkcioniranja, što je Hrvatskoj već donijelo i njezinu vlastitu “prtljagu” koja se se ogleda i u raširenosti korupcije. Stoga, koliko god nam mogu biti korisni primjeri država sa sličnim iskustvima, ipak moramo biti svjesni određenih hrvatskih specifičnosti i moramo pronaći svoj vlastiti put u borbi protiv korupcije.
Priželjkujemo Uniju u kojoj će se bitne odluke donositi racionalno, odgovorno i zajednički na korist svih država članica. Želimo EU u kojoj se neće događati da, primjerice, neke države imaju svoju politiku prema migrantima, a onda kad migrantsko pitanje postane previše teško i politički osjetljivo, ostavlja ga se na teret državama koje su na vanjskim granicama EU-a. Općenito, ne smije se događati da se pojedinačni interesi nekih država članica, pod krinkom zajedničkih europskih interesa, nameću ostalim državama na njihovu štetu…
Most se zauzima za čuvanje i promicanje duhovnog i kulturnog nasljeđa Europe čiji su korijeni u kršćanstvu i nipošto ne želimo EU kao nekakvu super-državu koja nameće ideološko jednoumlje. Svi koji se žele suprotstaviti takvoj viziji EU-a mogu očekivati našu pomoć i podršku. istakao je Grmoja
Cijeli intervju možete pročitati ovdje.