Dolazak covid omikronske varijante natjerao je neke političare i velikane u javnom zdravstvu da pozovu na povratak blokada i zatvaranju poslovanja.
Varijanta je pronađena diljem svijeta, uključujući SAD i UK. Varijanta je već nadmašila deltu – dominantnu prije omikrona – u Velikoj Britaniji.
Rani izvještaji iz Južne Afrike potvrđuju da je omikron lakše prenosiv, ali proizvodi blažu bolest, s manjom šansom za hospitalizaciju i smrt nakon infekcije.
Moja poruka je sljedeća: ne možemo zaustaviti širenje COVID-a, ali možemo zaustaviti pandemiju.
U listopadu 2020. napisao sam Veliku Barringtonovu deklaraciju (GBD) zajedno s prof. Sunetrom Guptom sa Sveučilišta Oxford i prof. Martinom Kulldorffom sa Sveučilišta Harvard.
Središnji dio deklaracije je poziv na povećanu usmjerenu zaštitu ranjive starije populacije, za koju je više od tisuću puta veća vjerojatnost da će umrijeti od infekcije COVID-om nego mladih.
Možemo zaštititi ranjive bez štete ostatku stanovništva.
Kao što sam gore naveo, nemamo nikakvu tehnologiju koja može zaustaviti širenje virusa.
Dok cjepiva štite cijepljene od hospitalizacije ili smrti u slučaju zaraze, ona pružaju samo privremenu i marginalnu zaštitu od infekcije i prijenosa bolesti nakon druge doze.
Isto vjerojatno vrijedi i za pojačane injekcije, koje koriste istu tehnologiju kao i početne doze.
Što je s blokadama?
Sada je potpuno jasno da nisu uspjeli obuzdati virus, a pritom su izazvali ogromnu kolateralnu štetu širom svijeta.
Radnici koji održavaju društvo ne mogu si priuštiti luksuz da ostanu doma, pa će se bolest nastaviti širiti.
Hoće li ista politika koja nije uspjela protiv virulentnijeg soja uspjeti obuzdati prenosiviji soj?
Odgovor je samorazumljiv ne.
Štete izolacije za djecu i mlađe osobe su katastrofalne, uključujući pogoršanje fizičkog i mentalnog zdravlja i nepovratno izgubljene životne prilike.
Karantina uvedena u bogatim zemljama znače glad, siromaštvo i smrt za stanovnike siromašnih zemalja.
Međutim, postoji dobra alternativa zaključavanju.
Velika Barringtonova deklaracija (GBD) poziva na povratak normalnom životu djece s niskim rizikom i odraslih osoba koje nisu starije životne dobi.
Načela u srcu GBD-a danas su važna kao i prije godinu dana.
Zapravo, sada su važniji jer sada imamo tehnološke alate koji zaštitu ranjivih čine mnogo jednostavnijom nego prije godinu dana.
Prvo i najvažnije, cjepivo.
Budući da se necijepljene starije osobe suočavaju s tako visokim rizikom od lošeg ishoda infekcije i budući da je cjepivo učinkovito u smanivanju težih simptoma pa i smrti, cijepljenje starijih ljudi je glavni prioritet.
Međutim, velika većina necijepljenih starijih ljudi živi u siromašnim zemljama.
Prema sadašnjim stopama, svjetska kampanja cijepljenja neće biti gotova do kraja 2022., prekasno da se spasi bezbroj ranjivih ljudi.
Davanje prioriteta onima koji nikada ranije nisu imali COVID pomoći će sačuvati doze za one koji bi imali najviše koristi jer – poput cjepiva – oporavak od COVID-a pruža izvrsnu zaštitu od budućih teških bolesti.
Booster shots za starije osobe također imaju smisla.
No, kako bi se sačuvale doze, one bi trebale biti rezervirane za one koji ranije nisu imali COVID, a cijepljeni su prije više od 6 do 8 mjeseci.
Drugo, trebali bismo učiniti dostupnim učinkovite mogućnosti ranog liječenja.
Tijekom ljetnog vala na Floridi, guverner Ron DeSantis promovirao je korištenje monoklonskih antitijela – tretman koji je odobrila FDA – od strane pacijenata u ranoj fazi bolesti, akcija koja je spasila mnoge živote.
Sigurni i jeftini suplementi poput vitamina D pokazali su se učinkovitima. Obećavajući novi Pfizer tretmani i novi tretman antitijelima za imunokompromitovane Astra Zeneca obećavaju da će postati šire dostupni. Dok se to ne dogodi, trebali bi ih sačuvati za korištenje najugroženijima kada su bolesni.
Treće, široko rasprostranjena dostupnost jeftinih, privatnih brzih testova na antigen u Ujedinjenom Kraljevstvu osnažila je svakoga da donese mudre izbore koji smanjuju rizik od zaraze ranjivih ljudi. Za sada, FDA kaže da ovi testovi rade na otkrivanju omikrona.
Čak i ako nemate simptome slične COVID-u, ovi testovi točno određuju da li imate virus i predstavljate li rizik od njegovog širenja na bliske kontakte. S ovim testom u ruci svatko može provjeriti je li sigurno posjetiti baku prije nego što krene u njezin dom. Savršen je alat za fokusiranu zaštitu ranjivih.
Američka politika o COVID-u trebala bi se usredotočiti na to da ti testovi budu jeftiniji i dostupniji, budući da su u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Konačno, budući da se virus vrlo često širi putem raspršivanja, nadogradnja ventilacijskih sustava u javnim prostorima smanjit će rizik od sudjelovanja starijih osoba u svakodnevnom društvenom životu izvan kuće.
Nije slučajno da je širenje bolesti COVID-a tako rijetko u zrakoplovima jer su svi opremljeni izvrsnim sustavima za filtriranje zraka. Nadogradnja drugih javnih objekata, kao što su drugi sustavi javnog prijevoza, smanjila bi rizik od zaraze za ranjive.
Postoje neki znakovi nade da se politički i ideološki vjetrovi pomiču, dok drugi događaji signaliziraju povratak neuspjelim strategijama.
Guverner Colorada od demokrata Jared Polis nedavno je izjavio da široka dostupnost cjepiva znači ‘kraj hitne medicinske pomoći’ i opire se pozivima da se nametnu novi mandati za maske u cijeloj državi.
Ipak, na obalama, u Kaliforniji i New Yorku, izabrani dužnosnici obnavljaju zahtjeve za maskama za sve – bez obzira na zdravstveno stanje ili status cijepljenja.
Kraj pandemije prvenstveno je društvena i politička odluka.
Budući da nemamo tehnologiju za iskorijenjivanje virusa, moramo naučiti živjeti s njim. Politika izolacije temeljena na strahu u posljednje dvije godine nije obrazac za zdravo društvo.
Dobra vijest je da s dostupnim novim i učinkovitim tehnologijama i idejama usmjerene zaštite koje su navedene u GBD-u možemo okončati pandemiju samo ako za to skupimo hrabrost i političku volju.
U Švedskoj i mnogim američkim državama koje su izbjegle blokade, pandemija je zapravo gotova, čak i dok virus nastavlja kružiti.
Kako se normalno društvo nastavlja, velika većina će uvidjeti da živjeti s virusom ipak nije tako teško.
Jay Bhattacharya, MD, PhD, profesor je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford
