DomovinaVijesti

Most predao potpise za referendum: “Znamo što je vlast tu stanju napraviti i za to smo spremni”

Most je u ponedjeljak u Sabor donio potpise građana za raspisivanje referenduma kojim se traži ukidanje COVID potvrda i, kako kažu, “stožerokracije”, to jest da se ovlasti i odlučivanje o mjerama s Nacionalnog stožera prebace na parlament.

Što slijedi?

Nakon primopredaje formira se zajedničko povjerenstvo Hrvatskog sabora i referendumskih inicijativa. Predsjednik Sabora upućuje Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav zahtjev referendumskih inicijativa za održavanjem referenduma i zapisnik o primopredaji potpisa. Odbor će održati sjednicu i uputiti zaključak plenarnoj sjednici kojim će se od Vlade RH zatražiti da utvrdi broj i vjerodostojnost potpisa. Kada to Vlada učini, ona vraća natrag u Sabor predsjedniku Sabora informaciju o tome postoji li dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma.

Ako ne postoji, referenduma nema. Ako postoji, predsjednik Sabora šalje Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav izvješće Vlade o prikupljenim potpisima. Tada Odbor može ili uputiti plenarnoj sjednici da se provede referendum, ili uputiti zaključak plenarnoj sjednici da se od Ustavnog suda zatraži mišljenje jesu li referendumska pitana u skladu s Ustavom. Ako dođe do drugog scenarija, Ustavni sud ima rok od 30 dana da to utvrdi. Ako su pitanja ustavna, tada Sabor raspisuje referendum, a ako utvrdi da nisu, referenduma nema.

“Znamo što je vlast tada napravila i za sve smo to spremni”

Most predao potpise za referendum: “Znamo što je vlast tu stanju napraviti i za  to smo spremni”
www.crodex.net
Izvor: Marin Miletić Facebook

Podsjetimo, Most je pokrenuo skupljanje potpisa za pokretanje dva referendumska pitanja. Prvo vezano za Ustav, a drugo za Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Prvim se pitanje traži da se u članak 17. stavak 1 Ustava RH uvrsti epidemija čime će za ograničavanje prava i sloboda zajamčenih Ustavom, biti nužna dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru, dakle puno širi konsenzus nego što je sada slučaj. Drugim pitanjem se traži da se iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti izbaci Stožer civilne zaštite kao tijelo koje može odlučivati o mjerama koje ograničavaju prava i slobode. 23. prosinca objavili su da su sakupili dovoljno potpisa za referendumsku inicijativu “Dosta je stožerokracije”.

Mostovci su spremni

Na upit novinara nije li broj od 400.000 potpisa graničan, te strahuju li zbog nekih referendumskih inicijativa u prošlosti, gdje deset posto glasova nije priznato, Nikola Grmoja je odgovorio:

“Ne strahujemo. Zadnji puta je 40.000 potpisa ukradeno, jer se uopće nije željelo pokazati koji su to potpisi nevažeći. Prisjetite se da je Josipa Rimac došla u naš saborski klub i donijela nam naše potpise koje smo mi potpisali, a obećano je od strane Lovre Kuščevića na naš upit u Saboru da ćemo dobiti uvid. Dakle, ovaj put neće biti tako. Ovaj put je pritisak javnosti, pritisak građana, jako velik.

Ovaj put smo i mi pripremljeniji nego što su bili oni prije nas. Ne zato što smo mi sposobniji nego oni koji su tada prikupljali potpise, nego što znamo što je vlast tada napravila i za sve smo to spremni. Predat ćemo pravovaljane potpise i neće biti nikakve dvojbe. Sad ćemo svima čestitati Božić, pustiti ljude da se odmore do 5. siječnja. Onda ćemo nastaviti s obradom podataka, tako da ćemo 24. siječnja predati sve provjerene i autentične potpise.” – rekao je tada Nikola Grmoja.

GI Narod odlučuje

Podsjetimo, GI Narod odlučuje prikupila je za referendumsko pitanje o promjeni izbornog sustava 405.352 tisuća potpisa. Za drugo, ono o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća potpisa. Kuščević će ostati zapamćen po procesu provjere broja i vjerodostojnosti potpisa za referendum. Naime, preko 40.000 potpisa za svako referendumsko pitanje proglašeno je nevažećim.

Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava. Međutim, Plenkovićeva Vlada je 2018. godine ignorirala volju građana i ukrala referendum “Narod odlučuje”. Bivši ministar Lovro Kuščević će ostati zapamćen po brojanju potpisa inicijative GI Narod odlučuje.

Građanska inicijativa Narod odlučuje dva tjedna prikupljala je potpise za izmjenu Ustava i predala u lipnju 2018. Hrvatskome saboru Zahtjev za raspisivanje referenduma za pravedniji izborni sustav.

Prebrojavanje potpisa još nije niti počelo, a Lovro Kuščević obznanio je kako se u proces provjere potpisa uključuje još jedna institucija – APIS (Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama).

Na neke zahtjeve Narod odlučuje Ustavni sud do danas nije odgovorio

Vlada Andreja Plenkovića tek tri mjeseca nakon što su potpisi predani Saboru objavila je kako inicijativa Narod odlučuje nije skupila dovoljno potpisa za referendum i pravednijem izbornom sustavu, odnosno da je od 412.325 potpisa za prvo referendumsko neispravno 40.875 potpisa, a za drugo je neispravnih 40.666 od ukupnih 407.835 potpisa, dok je GI Narod odlučuje početkom 2019. objavila kako su kontrolne liste navodno nevažećih potpisa uništene rezačem papira, dok digitalne kopije ne postoje, stoga je onemogućena pravedna provjera potpisa i njihova revizija.

Ustavnu je tužbu GI Narod odlučuje podnijela je 3. listopada 2018., a njome je od Ustavnog suda traženo:– ukidanje zaključka Hrvatskog sabora od dana 06.07.2018. godine (kojim je Hrvatski sabor za provjeru potpisa zadužio Vladu);– ukidanje zaključka Vlade RH od dana 02.08.2018. godine (kojom je Vlada posao provjere potpisa proslijedila Ministarstvu uprave);– raspisivanje referenduma;– da se naloži Vladi RH, MUP-u i Ministarstvu uprave da dopusti organizatorima referenduma stvarno sudjelovanje u cjelokupnom procesu provjere broja i vjerodostojnosti potpisa te regularnosti njihova prikupljanja. Ustavni sud je 18. prosinca 2018. donio rješenje kojim se zapravo očituje samo o prve dvije točke gore navedene. U tim dijelovima odbacuje ustavnu tužbu. O preostalim se točkama uopće nije očitovao do današnjeg dana.

Koje su još bile dosadašnje referendumske inicijative?

Usprkos činjenici da vladajući gotovo redovito opstruiraju pokušaje građana za raspisivanjem referenduma, hrvatski građani, čini se, vole referendumske inicijative, na kojima je dosad skupljeno respektabilan broj milijuna i milijuna potpisa.

Dosad je vlast potvrdila da je prikupljen dovoljan broj potpisa samo za referendum o braku, koji je i održan 2013. te za referendum “67 je previše” koji nije održan jer je Vlada i bez referenduma prihvatila zahtjeve koje su građani postavili.

Krajem 2013. građani su se izjašnjavali o ustavnoj definiciji braka kao zajednici muškarca i žene. To je prvi referendum raspisan temeljem potpisa birača. Građanska inicijativa U ime obitelji uspjela je prikupiti oko 750.000 potpisa, a uz gotovo dvotrećinsku podršku referendumskom pitanju u Ustav je unesena definicija braka kao zajednice muškarca i žene.

Bilo je poprilično mnogo referendumskih inicijativa koje nisu uspjele doći do završne faze – samog glasanja.

Proceduralne greške

Prvo prikupljanje potpisa za referendum koji nije inicirala država organizirali su HSP i braniteljske udruge, želeći 2007. godine izboriti prekid suradnje Hrvatske i Haškog suda nakon presude Veselinu Šljivančaninu, Miroslavu Radiću i Mili Mrkšiću. U dva tjedna prikupljeno je gotovo 296.000 potpisa, a HSP je nastavio s prikupljanjem i nakon isteka zakonskog roka. Referendum nije održan jer je Ustavni sud ocijenio da se taj proces odvijao uz proceduralne greške.

2008. godine su deseci udruga i političkih stranaka okupljenih u Odbor za referendum o NATO-u prikupili oko 125.000 potpisa za raspisivanje referenduma s pitanjem ‘Jeste li za to da Republika Hrvatska postane članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)?‘. To nije bio dovoljan broj potpisa, te inicijativa nije uspjela.

More je kopno, “Referendumski ustanak”

2009., u idućoj referendumskoj inicijativi More je kopno, cilj je bio odbaciti sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije, no nije uspjela prikupiti više od oko 200.000 potpisa.

Inicijativa ‘Referendumski ustanak’ prikupljala je potpise za četiri referendumska pitanja – jesu li građani za poništenje pretvorbe i privatizacije, jesu li za zabranu rasprodaje državne imovine, prostora i resursa i jesu li za zabranu proizvodnje, prometovanja i prodaje GMO proizvoda te žele li i da se građani ponovno očituju jesu li za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Za svako pitanje prikupljeno je oko 120.000 potpisa, te referendumska inicijativa nije uspjela.

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara prikupio je oko 632.000 (priznato oko 576.000) potpisa za raspisivanje ‘referenduma o ćirilici’, tj. o kvoti za primjenu Ustavnog zakona o pravima manjina u pogledu službene uporabe manjinskog jezika i pisma sa zahtjevom da se to pravo ograniči na područja u kojima pripadnici nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika. Ustavni sud ocijenio je da referendumsko pitanje nije bilo u skladu s Ustavom.

Demokratizacija izbornog sustava

2014. je 17 sindikata iz javnog sektora organiziralo prikupljanje potpisa za referendum o donošenju zakona protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru, poznatijim kao referendum o outsourcingu. Potvrđena je ispravnost oko 548.000 prikupljenih potpisa, ali je Ustavni sud u travnju 2015. zabranio referendum, proglašavajući pitanje nedopuštenim uz tumačenje da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese skupine zaposlenika u javnom sektoru te onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radno-pravni model.

Iste godine pokrenuta je referendumska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom.” Radilo se o inicijativi građanske udruge U ime obitelji. Predložene su ustavne promjene koje bi omogućile demokratizaciju izbornog zakona i pravičnije izbore kao i demokratizaciju političkih stranaka – i smjenu stvorene političke kaste. Povod za inicijativu bilo je to što je na parlamentarnim izborima više od 25 posto glasova birača koji su izašli na izbore pribrojeno strankama za koje birači uopće nisu glasali. Dakle, jedna četvrtina birača na prošlim izborima nije dobila svog zastupnika u parlamentu, iako su glasali. Prikupljeno je 380.649 potpisa, te je Ustavni sud zaključio da to nije dovoljno za pokretanje referenduma.“

Referendum o autocestama, lokalni referendumi…

Referendumska inicijativa Ne damo naše autoceste pokrenuta je 2014. godine. Za raspisivanje referenduma protiv davanja hrvatskih autocesta u koncesiju prikupljeno je 530.853 potpisa, pri čemu su sami organizatori eliminirali 30-ak tisuća nevaljalih potpisa. Ustavni sud nije dopustio ni ovaj referendum, uz obrazloženje da je Vlada odustala od dodjele koncesije i samoobvezala se da će u slučaju donošenja nove odluke uvažiti činjenicu da je riječ o odluci za koju birači smatraju da bi trebala biti donesena na referendumu.

Na lokalnoj razini inicijativa Srđ je naš za referendum o izgradnji apartmanskog naselja uz golf terene na Srđu prikupila je 2013. dovoljno potpisa pa je on održan, ali je propao jer se na njega odazvalo manje od propisanih 50 posto birača.

Uspio je i jedan lokalni referendum, onaj u Pločama 2015. godine. Građani su odlučivali o izgradnji termoelektrane na ugljen. Taj referendum je uspio jer je na njega izašlo više od 60 posto birača, a protiv je bilo njih više od 90 posto. Iako je referendum bio savjetodavan, volja naroda prihvaćena je i odbačena je mogućnost gradnje potencijalnog zagađivača neretvanske doline i cijele južne Dalmacije.

2015. godine održan je još jedan savjetodavni lokalni referendum: stanovnici Labinštine odlučivali su o korištenju ugljena u termoelektrani Plomin C, ali je odaziv bio ispod propisanih 50 posto birača.

Premijeru, loptica je sada na Vama – raspišite REFERENDUM!!!

Izvor: crodex.net / narod.hr

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button