Uvjetovati status kandidata BiH promjenom izbornog zakona je kao da Ukrajina za to mora provesti mirnu reintegraciju Krima – cinizam, rekao je u četvrtak predsjednik Zoran Milanović.
Očekuje se da će europski čelnici na sastanku Europskog vijeća u četvrtak i petak donijeti odluku o davanju statusa kandidata za članstvo u EU-u Ukrajini i Moldaviji.
Hrvatski politički vrh u pravilu smatra da takav status treba dobiti i BiH.
A u pismu čelniku Europskog vijeća Charlesu Michelu na to je prije tjedan dana pozvao i slovenski predsjednik Borut Pahor.
Hrvatski predsjednik je zahvalio slovenskom kolegi na tom činu.
Kazao kako on osobno nije potpisao to pismo jer „ima veću težinu“ ako to čini strana koja je neizravnije uključena u to pitanje poput Slovenije.
Milanović je u četvrtak rekao da je prijedlog davanja statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, „što on podržava“, jedinstvena i neponovljiva prilika da se to omogući i Bosni i Hercegovini.
Kad je u ožujku status kandidata Ukrajine predložio poljski predsjednik Andrzej Duda, „cijela garnitura država“ EU-a se tome usprotivila.
Govorili su da je to tehnički, a ne politički proces, rekao je hrvatski predsjednik, naglasivši da se taj stav očito sada promijenio jer ni Kijev ni Kišinjev i dalje ne ispunjavaju potrebne kriterije.
„Kad je happy hour svi piju jeftinije.
Ne može biti happy hour samo za vas“, rekao je Milanović.
To je rekao povezavši odluku Europske komisije o davanju statusa kandidata Ukrajini s posjetom četvorice čelnika Francuske, Italije, Njemačke i Rumunjske Kijevu prošli tjedan.
Sad imamo priliku BiH dati jedan palac gore
„I sad imamo priliku BiH dati jedan palac gore“, kazao je predsjednik i zapitao se tko bi u europskoj politici i iz kojih razloga mogao biti protiv toga. Oni koji se protive, trebaju s tim javno izaći, pozvao je Milanović.
Predsjednik je rekao da se BiH, u kojoj pripadnici svih naroda zagovaraju put prema EU-u, postavlja uvjet izmjene izbornog zakona kako bi dobila status kandidata.
To je usporedio s hipotetskim zahtjevom Ukrajini da provede „mirnu reintegraciju Krima“ ili Moldaviji „oslobađanje Pridnjestrovlja“.
„To je, dame i gospodo, sadizam“.
„Takav argument očekujem od cinika, od briselskih gnjavatora, od ljudi koji žive da ne radi ništa“, a ne od hrvatskih vlasti, rekao je Milanović.
Kritizirao je i premijera Andreja Plenkovića i „kriminalno inertno“ ministarstvo vanjskih i europskih poslova „koje radi samo ono što mu Plenković kaže“.
„Do promjene izbornog zakona neće doći zahvaljujući prije svega Plenkoviću, ne HDZ-u, ne hrvatskoj vladi, Plenkoviću“, naglasio je Milanović.
Dodao je da je prekasno da prije izbora u listopadu dođe do dogovora „redovnim putem“ te da bi u tome trebao intervenirati visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt kroz bonske ovlasti.
Plenković je u utorak, nakon susreta s finskom premijerkom Sannom Marin, rekao da davanje kandidatskog statusa BiH „mora ići u korak s izmjenama izbornog zakona“.
Čelnik s Pantovčaka pitao je premijera „za koga radi“ kad govori takve izjave u „jedinstvenom taktičkom trenutku“ u kojem BiH može dobiti kandidatski status.
Radi li to zbog „kadrovske politike instaliranja svojih asistenata“ na lukrativne položaje u europskoj politici.
Ili to radi„zbog straha da se ne ugrozi“ hrvatski ulazak u euro i schengen, pita se Milanović.
Premijer izbjegava sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost
„Onda neka to kaže, pa ćemo onda reći okej, možda ja stvarno onda svojim postupcima ugrožavam neku veću vrijednost“ koja Hrvatskoj treba biti važnija od „reda i mira i sudbine Hrvata“ u BiH, rekao je predsjednik, kritizirajući potom premijera što, po njemu, izbjegava sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost, što mu je ustavna obaveza.
Milanović je zaključio kako Europska unija treba „progledati kroz prste“ Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji koju se „bezdušno uništava“ i Crnoj Gori, jer se odgodama napretka na europskom putu šalje poruka da „neće nikad ući“, što onda stvara i otpor EU-u među građanima tih zemalja.
