
U sklopu programa obilježavanja 33. obljetnice Lipanjskih zora, u dvorani biskupskog doma Emaus u Potocima kod Mostara održana je panel rasprava pod nazivom ”Lipanjske zore – Ako ne znaš što je bilo”, u organizaciji udruge Kami Ladisave Divice i mladih iz Bijelog polja. Događaj je okupio brojne građane, među njima i mnoštvo mladih, a dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.
Na panelu su govorili povjesničar i branitelj Marijan Mandić, književnik, publicist i zapaženi istraživač Domovinskog rata Darko Juka te ratni zapovjednici Zoran Zovko i Stipe Pole, osvrćući se na tijek i važnost operacije Lipanjske zore kao ključnog trenutka u obrani Mostara i Hercegovine 1992. godine, ali i uopće sloma velikosrpske agresije u BiH.
Posebnu pozornost izazvalo je izlaganje Darka Juke, koji je okupljenima približio širi kontekst u kojem je operacija provedena. Istaknuo je da Lipanjske zore nisu bile slučajna vojna operacija, nego rezultat sustavne pripreme otpora agresiji koja je započela mnogo ranije. Upozorio je da su još u siječnju 1991. postojali planovi JNA za legalno naoružavanje srpskog stanovništva u Hercegovini, dok su Hrvati istodobno postupno, ilegalno organizirali prve postrojbe i obrambene strukture.
Govoreći o prvim vojnim uspjesima Hrvata, Juka je naglasio važnost simboličkog i strateškog značenja zaustavljanja tenkova JNA na Pologu i na mostarskom Balinovcu, te istaknuo kako su ključne faze obrane Hercegovine počele znatno prije lipnja 1992., uključujući uspješnu obranu Livna i osvajanje vojarne u Čapljini.
– Lipanjske zore bile su prva ofenzivna pobjeda nad srpsko-crnogorskim snagama u BiH, a ne prva pobjeda uopće – naglasio je Juka, ukazujući na pogrešne interpretacije u nekim kasnijim narativima.
Poseban naglasak stavio je na ulogu mostarskih, širokobrijeških i drugih postrojbi HVO-a u oslobađanju Mostara, ali i na značaj operacije Čagalj kojom je zapovijedao general Janko Bobetko, iz koje je izrasla šira operacija oslobađanja doline Neretve, pod zapovjedništvom generala Slobodana Praljka. Naveo je kako su napadne operacije u Mostaru započele 11. lipnja i da su se hrvatske snage, nakon zauzimanja strateških kota poput Orlovca, Huma i južnih dijelova Mostara, u noći 13. na 14. lipnja prebacile na istočnu obalu Neretve, unatoč otporu i žestoko utvrđenim srpskim položajima.
Juka je upozorio i na sve češće pokušaje iskrivljavanja povijesti, posebno u medijima, gdje se, kako je rekao, sve češće plasira teza o Armijskom oslobađanju Mostara, a u novine vrijeme i o ”egzodusu 30.000 Srba iz Mostara u lipnju 1992. godine”, zanemarujući činjenicu da se radilo o pripadnicima agresorske vojske koji su napustili grad zajedno sa svojim postrojbama.
– Oslobođenje Mostara nije rezultat djelovanja Armije BiH jer Armija u Mostaru nije ni postojala do studenoga te godine. Lipanjske zore su operacija postrojbi HVO-a, uz potporu snaga iz Hrvatske, konkretno 4. splitske brigade i dijelova postrojbi HOS-a. O tome svjedoče i dokumenti, i ljudi, i događaji – poručio je Juka pojašnjavajući da je jedina mostarska bojna popunjena većinski Muslimanima bila u sastavu i pod zapovjedništvom Općinskog stožera HVO-a Mostar odnosno sastavnica hrvatskih vojnih snaga.
Zaključno, naglasio je važnost da mladi upoznaju i njeguju istinu o Lipanjskim zorama i uopće o Domovinskom ratu, o HVO-u i Herceg-Bosni, jer se – kako je rekao – istina se prešućuje, izvrće i zlorabi u političke, ali i dugoročne strateške svrhe, u čemu leži iznimna opasnost za vrijeme koje je pred nama. Upozorio je da se povijest ne smije prepustiti zaboravu niti tuđim interpretacijama, jer su borci iz 1992. godine izvojevali slobodu koju je dužnost sačuvati i obraniti istinom.
Izvor:RTV HB
crodex.net