Magazin

Lekcije iz 5 sjajnih knjiga koje će vam promijeniti život!

Sjajne knjige čitateljima nude jedinstveno iskustvo da se razvijaju doživljavajući svijet kroz priče drugih ljudi. Podsjećaju nas da je ljudsko iskustvo praktički isto bez obzira na zemljopis ili vremensko razdoblje. U ovom članku raspravljamo o pet izvrsnih knjiga koje bi nas trebale potaknuti da radimo na onome što najviše treba popraviti na svijetu: nama samima.

Sjajne knjige čitateljima nude jedinstveno iskustvo da se razvijaju doživljavajući svijet kroz priče drugih ljudi. One potiču na duboko razmišljanje i služe kao priče upozorenja, koje mogu biti snažne ako se lekcije koje iz njih naučimo mudro primijene u našim životima.

Nadalje, sjajne knjige podsjećaju nas da je ljudsko iskustvo gotovo isto bez obzira na zemljopis ili vremensko razdoblje. Dapače, potiču jasnoću misli, što nam može pomoći u snalaženju u teškim okolnostima u turbulentnom svijetu.

Slijedi pet izvrsnih knjiga koje bi nas trebale potaknuti da radimo na onome što treba popraviti najviše na svijetu: nama samima, navodi bigthink.com.

Slika: …ženu neočekivano napadne tinejdžerica kojoj se očito gadi njezina taština…ideja da su premlaćivanje i vrijeđanje bili milost koja je pomogla ženi da sama sebi prizna istinu i počne preispitivati ​​svoje drske stavove o sebi i ljudima oko sebe.. / Foto: unsplash

Braća Karamazovi

Životna lekcija: Svi smo odgovorni za zlo u svijetu.

Realistički roman Fjodora Dostojevskog oživljava u povijesnom kontekstu društvenog preokreta u Rusiji 19. stoljeća. Priča priču o ocu i njegova tri sina dok prolaze kroz jedno od najvažnijih razdoblja u povijesti Rusije. Roman je djelomično misterij ubojstva, jer su sva tri sina umiješana u zlokobno i zagonetno ubojstvo svog oca. Pretjerano intelektualni drugi sin posebno je opterećen istaknutošću zla u svijetu, a njegovo iskustvo odražava duboku zabrinutost za čovječanstvo, slobodu, dobro i zlo koje su postale obilježje modernog života.

Jedna od glavnih lekcija romana ukorijenjena je u pravoslavnom uvjerenju da su svi odgovorni za sve, što podrazumjeva da smo svi pridonijeli uništenju našeg svijeta, što može biti u suprotnosti sa zapadnim idejama o individualizmu. Na temelju bogate ruske povijesti, Dostojevski prikazuje uspone i padove našeg zajedničkog ljudskog iskustva, podsjećajući nas da također imamo moć promijeniti stvari. Dok sa sve većom uznemirenošću promatramo putanju svijeta, epilog romana sugerira da je mala iskra istine u svakome od nas dovoljna da ponovno zapali želju za dobrim, istinitim i lijepim.

Stvari se raspadaju (engl.Things Fall Apart)

Životna lekcija: Budite fleksibilni i praktični, a ne kruti.

U klasiku Things Fall Apart Chinua Achebea vodimo se kroz borbu jednog čovjeka sa samim sobom dok mu se društvo mijenja pred očima. Priča prati cijenjenog ratnika iz predkolonijalnog klana u jugoistočnoj Nigeriji, koji s ogorčenjem promatra kako među njegovim narodom raste utjecaj kršćanskih misionara i kolonijalista. Priča istražuje bogatu prekolonijalnu tradiciju naroda Igbo, dok se ratnik grčevito bori za očuvanje tradicije i načina života svog naroda. Međutim, na kraju shvaća da su stvari otišle predaleko i da se Igbo društvo kakvo on smatra raspada.

Achebeov ratnik odbija prihvatiti da su društva dinamična i stalno podložna promjenama. U svojoj rigidnosti, ratnik odbija priznati da je njegova idealistička slika tradicije Igboa također uključivala neke prakse koje su dehumanizirale druge. Slično tome, u svojoj virtualnoj mržnji prema slabostima, on svoju uobičajenu kreposnu hrabrost dovodi do krajnosti, što rezultira njegovom smrću koju je sam uzrokovao. U svojoj samozaokupljenosti, on okreće nasilje kolonijalizma na sebe, misleći da će ovaj posljednji čin prkosa pomoći njegovoj stvari. Međutim, ratnik ne uspijeva shvatiti da vrijeme briše grube konture naših pojedinačnih postupaka, izglađujući ih u neprestanom kretanju povijesti. U biti, sve za što se (s pravom) borio vjerojatno je umrlo s njim. Achebe upozorava na stroga tumačenja društva i potiče nas da budemo fleksibilni i pragmatični, naglašavajući potrebu odupiranja krutosti.

Otkrivenje (engl.Revelation)

Životna lekcija: Možda si ti problem.

Duboko zabrinuta zbog prevladavajućeg nihilizma koji je vidjela, zbirka kratkih priča Flannery O’Connor krenula je šokirati čitatelje na razmišljanje. Njezini najupečatljiviji likovi su ugledni, dobronamjerni kršćani čiji su vanjski pokušaji pobožnosti u oštrom kontrastu s njihovom dubokom unutarnjom umišljenošću. Ovi se likovi majstorski skrivaju iza pristojnosti i društvene pristojnosti, a iznutra ostaju sebični, a O’Connor je nastojala nasilno prodrmati svoje likove (i čitatelje) iz te samodopadnosti. U Otkrivenju, uglednu, klasno svjesnu ženu neočekivano napadne tinejdžerica kojoj se očito gadi njezina taština. Ženina društvena fasada trenutačno je uništena djevojčinim pokušajem da pobijedi introspekciju umjesto nje.

Osim vještih portreta južnjačkog bontona, priča nam pokazuje da ženski uređeni svjetonazor ne ostavlja mjesta za ljudskost drugih. No, šok od uvrede i lagano mlaćenje od strane tinejdžerice dovoljni su da je probude s mišlju da unatoč svojim manirama ponekad zna biti prilično zlobna iznutra. U središtu priče je ideja da su premlaćivanje i vrijeđanje bili milost koja je pomogla ženi da sama sebi prizna istinu i počne preispitivati ​​svoje drske stavove o sebi i ljudima oko sebe. Jednostavnije rečeno, ženina modrica na oku tjera nas da se zapitamo: “Jesam li ja drama?”

Jadni Krist iz Bombe

Životna lekcija: Slijepi smo za patnju koju nanosimo drugima jer ne možemo vidjeti dalje od vlastite patnje.

Smješten u šume kolonijalnog Kameruna, film Monga Betija Jadni Krist iz Bombe govori priču o francuskom katoličkom ocu koji otkriva uzaludnost nametanja uvjerenja, praksi ili (u ovom slučaju) vrlina drugima. Francuski svećenik osnovao je jedinstveni dom za obuku budućih supruga u kojem žene rade na različitim zadacima, njegujući jake katoličke vrline prije nego što im se dopusti da se udaju. Međutim, kroz niz šokantnih otkrića, on otkriva da je njegov čestiti cilj ironično ispražnjen njegovom umišljenošću i umišljenošću onih oko njega.

Nekoliko likova u knjizi razotkriva dvoličnost ljudskih bića, gdje se u jednom slučaju nalaze kao žrtve kolonijalnog sustava, a u drugom kao žrtve onih oko sebe. Dvostruka priroda njihovih postupaka pokazuje da su oni, vjerojatno poput mnogih od nas, slijepi za patnju koju nanose drugima jer ne mogu vidjeti dalje od vlastite patnje. Beti nas podsjeća da je lakše nego što mislimo oscilirati između žrtve i zlikovca — a na nama je da otvorimo oči, kako ne bismo slijepo gazili druge u potrazi za pravdom.

Faust

Životna lekcija: Svakodnevni napor da postanete bolja osoba nikada ne prestaje.

Faust Johanna Wolfganga von Goethea njemački je klasik koji govori o frustriranoj težnji znanstvenika da nadmaši visine ljudskog znanja. Temeljen na srednjovjekovnom epu, glavni lik prodaje svoju dušu vragu u pokušaju da nadmaši granice ljudskog iskustva. Naravno, ova dvojbena odluka (kao i mnoge druge koje uključuju prodaju dijelova sebe zlim bićima) ima razorne posljedice. No, nije sve izgubljeno, jer na kraju znanstvenik svojim ustrajnim traženjem dolazi do spoznaje da cijeli svemir (pa i zlo) radi prema dobru.

Glavna tema priče okružuje koncept da je život neprestana težnja, implicirajući da moramo nastaviti raditi na sebi; u biti, napor nikada ne prestaje kada je u pitanju razvoj osobe. Kretanje podupire naše ljudsko iskustvo, a neprestano komešanje svemira odražava se u neprestanoj potrebi dr. Fausta da uči, čini i iskusi više. Goetheova nas priča uči da je naša dužnost, i to sveta, saznati zašto smo ovdje. Moramo nastaviti postavljati važna pitanja, gledati prema unutra i učiti od drugih. To je ključno za biti istinsko ljudsko biće.

Što čini izvrsne knjige izvrsnima?

Velike knjige obično karakteriziraju dvije stvari: univerzalnost i bezvremenost. Kao što ovih pet priča pokazuje, povijesni kontekst je gotovo nevažan, budući da ljudsko iskustvo nadilazi vrijeme i prostor te zemljopisni položaj.

Nadalje, sjajne knjige mogu nam pomoći da promijenimo naše razumijevanje svijeta – ili, kako je to opisao književni kritičar Harold Bloom, one nas potiču da “trajno preuredimo namještaj naših života”. To je zato što mogu utjecati na gotovo svaki dio našeg života. Uče nas da budemo kritični, pragmatični, oštroumni i empatični mislioci. One također pomažu u izgradnji dobrog karaktera, a ljudi s dobrim karakterom formiraju bolje institucije, društva i nacije.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST
Izvor
bigthink.com

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button