Domovina

KRIZA U BiH:BOŠNJAČKA UNITARISTIČKA POLITIKA IMA POTPORU ZNAČAJNIH REGIONALNIH I GLOBALNIH AKTERA

Kriza u Bosni i Hercegovini, izazvana bojkotom državnih institucija od strane Milorada Dodika i njegove političke strukture, prošloga je vikenda dodatno produbljena. Parlament Republike Srpske dao je potporu prijedlozima za povlačenjem suglasnosti ovoga entiteta na nekoliko važnih zakona koji predstavljaju pozitivne propise na razini cijele države. Nepriznavanje zakona BiH predstavlja jasan iskaz secesionističke politike.

Potpora ovim potezima ipak nije dana od strane oporbe koja, kao i nedavno njemački „Die Zeit“, upozorava na moguće nove sukobe, pa i rat. Špekulira se kako je Europska unija spremna rasporediti do šest tisuća vojnika u BiH u slučaju da dođe do eskalacije krize. Istovremeno, i dalje traju pregovori o promjeni Izbornog zakona, a u tome treba tražiti i razloge posjeta Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini. On je u prilikom posjeta BiH naglasio potrebu izmjene Izbornog zakona tako da sva tri konstitutivna naroda budu zadovoljna, a da položaj hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg bude ravnopravan.

Ako bi se došlo do rješenja za izmjene Izbornog zakona, to bi prema Plenkovićevoj ocjeni relaksiralo najprije odnose unutar Federacije BiH, a onda bi doprinijelo i boljim odnosima sa Srbima. Plenković je istaknuo kako je izbor Željka Komšića u državni vrh BiH narušio bit Daytonskog sporazuma kojim je okončan rat 1995. godine. Zajedno s Draganom Čovićem poručio je kako se ne može ići ispod načela konstitutivnosti.

Najveći je, međutim, problem oko promjene Izbornog zakona taj što se tome protivi službeno Sarajevo, koje je, počevši od 2006., naviklo uzurpirati poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a u sljedećem bi koraku željelo Hrvate i formalno pretvoriti u nacionalnu manjinu. Takva politika, koja Hrvate i Srbe detektira kao problem BiH (jer ovi, eto, ne žele unitarnu BiH), a Bošnjake uvijek smješta u poziciju žrtve, ima i potporu značajnih regionalnih i globalnih aktera. Ako izuzmemo Rusiju, koja u BiH podupire srpske pozicije, bošnjačke interese podupiru Turska, arapske zemlje, Iran, SAD (koji u BiH, očito, „pere“ svoju bliskoistočnu intervencionističku politiku), ali sve više i Njemačka.

Iz nove su njemačke vlade poručili kako se u BiH ne će tolerirati nacionalističke pozicije. „Süddeutsche Zeitung“ nedavno je tako u komentaru o BiH naglasio kako je u širenju požara najdosljedniji Milorad Dodik, ali da i hrvatski nacionalisti „marljivo sijeku grane ove krhke države“.

Prava je istina ta da se, posebno od 2006., kad je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, grane sijeku od strane bošnjačke politike. Iako su Hrvati u Bosni i Hercegovini jedini istinski prozapadni faktor, koji podupire ulazak te države u euroatlantske integracije, oni u zaštiti svojih interesa nemaju potporu zapadnih zemalja. Američko veleposlanstvo u BiH do sada je redovito zagovaralo bošnjačke interese, a visoki predstavnici, uz donekle iznimku Miroslava Lajčaka, redovito su zagovarali bošnjačke pozicije.

Od Barryjevih amandmana (2000.) i Petritschevih (2002.) do danas traje proces političke desubjektivizacije Hrvata u Bosni i Hercegovini čiji je broj u odnosu na 1991. godinu prepolovljen. Očuvanje statusa konstitutivnog naroda predstavlja conditio sine qua non za opstanak Hrvata u BiH, no niti sadašnje stanje ne predstavlja dugoročno rješenje. Neprirodno je da tri naroda imaju dva entiteta.

Nažalost, hrvatsko političko vodstvo u BiH jasno pokazuje kako nema plan(ove) za rješavanje situacije već se kao i dosad lagano uzdaju da ću drugi riješit naše probleme umjesto njih koji su za to plaćeni. Tako da bez obzira na to što pokušavaju stvoriti privid ozbiljnog rada, tu nema ni taktike, a kamoli strategije.

S druge strane, napokon imamo priliku definirati naše dugoročne unutarpolitičke i vanjskopolitičke ciljeve i iskoristiti difuziju među bošnjačkim političarima jer se bošnjačko Sarajevo više nego ikad troši i na Srbe, uz to što daju sve od sebe cijelo vrijeme da prvo politički neutraliziraju Hrvate.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST
Izvor
Vigilare

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button