ZBOG HNB-a I AZOP-a BANKE I LIHVARI MOGU TERORIZIRATI HRVATSKE GRAĐANE – ZATO SAM PODNIJELA KAZNENE PRIJAVE PROTIV BORISA VUJČIĆA I ZDRAVKA VUKIĆA
Saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto podnijela je kaznenu prijavu protiv guvernera HNB-a Borisa Vujičića i direktora AZOP_a Zdravka Vukića. Njezinu izjavu prenosimo u cijelosti.
“Poštovana gospođo Glavna državna odvjetnice, ovime podnosim kaznenu prijavu protiv:
1. Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke (HNB)
2. Zdravka Vukića, ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP)
zbog omogućavanja ostvarivanja ne-pripadajuće i lihvarske zarade bankama i agencijama za naplatu potraživanja (lihvarske agencije), te nanošenja štete hrvatskim građanima, odnosno, zbog počinjenja kaznenih djela opisanih u čl. 20., čl. 291., čl. 293. i čl. 295. Kaznenoga zakona. OBRAZLOŽENJE AZOP je 2019. godine dao mišljenje/ tumačenje o načinu primjene Uredbe (EU) 2916/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka): ”Obrada osobnih podataka od strane agencije za naplatu potraživanja”, objavljeno: 5. lipnja 2019., https://azop.hr/obrada-osobnih-podataka-od-strane…/… ).
Navedeno mišljenje, koje je u potpunoj suprotnosti s Europskom uredbom o zaštiti osobnih podataka, služi bankama i lihvarskim agencijama za ostvarivanje zelenaške dobiti. Potpuno je jasno da je mišljenje AZOP-a naručeno od banaka i lihvarskih agencija, a uz znanje HNB-a, kako bi HNB imao opravdanje za toleriranje kršenja zakona od strane banaka u RH. GDPR je obvezan u svim državama članicama Europske unije, ali u nijednoj drugoj članici, osim u Hrvatskoj, građanima nije uskraćena zaštita njihovih osobnih podataka kao što je to u Hrvatskoj. Smisao uredbe GDPR jest zaštita osobnih podataka od zlouporabe, te je upravo iz tog razloga potrebna osobna suglasnost za davanje podataka trećoj strani. Mišljenje AZOP-a na koje se pozivaju banke jest u izravnoj suprotnosti s GDPR uredbom, što je svakoj razumnoj osobi jasno. Valja naglasiti da su upravo banke obvezne i po nacionalnom zakonodavstvu čuvati bankarsku tajnu, dakle, podatke svojih klijenata do kojih su došli na temelju poslovne suradnje s klijentom. Načelo europske pravne stečevine jest da banka ne smije nanositi štetu klijentu, niti svojim postupcima umanjivati sposobnost klijenta u podmirivanju svojih obveza. Postupanje banaka, i to upravo zbog mišljenja AZOP-a, jest otvoreno nanošenje štete svojim klijentima, to jest, banke svojim postupcima svoje klijente dovode u dužničko ropstvo. Naime, mišljenje AZOP-a te ne-djelovanje HNB-a, dopušta bankama da posluju bez ikakvog rizika, te bez odgovornosti koja proizlazi i iz zakona, ali i same društvene uloge banaka. Koristeći lažno dopuštenje AZOP-a, banke i za najmanje kašnjenje svojih klijenata otkazuju ugovore o kreditima, te bez ikakve suglasnosti prodaju ta potraživanja lihvarskim agencijama. Dakle, banke daju sve osobne podatke svojih klijenata bez njihova odobrenja, što je izravno kršenje GDPR-a i zakonske odredbe o bankovnoj tajni. Banka je, dajući kredit svome klijentu, ušla u poslovni odnos koji podrazumijeva i vlastiti rizik.
Mi, pak, svjedočimo da po sadašnjem djelovanju banaka, uz dopuštenje HNB-a, banka ne snosi nikakav rizik, a klijenti banke, to jest, hrvatski građani u potpunosti su obespravljeni te izloženi na milost i nemilost lihvarskim agencijama, koje su u svojoj naravi izrazito agresivne i koriste nedopuštene i nasilničke metode. HNB dopušta bankama da prodaju potraživanja lihvarskim agencijama, te uz navedeno kršenje GDPR-a i bankarske tajne, banke ne skrbe (a po zakonu su to dužne) da lihvarske agencije ne koriste nasilničke i nedopuštene metode prema hrvatskim građanima. Banke i HNB upoznate su da lihvarske agencije čine kazneno djelo neprimjerenog ponašanja putem telefonskog teroriziranja klijenata, pa čak do počinjenja kaznenog djela prijetnje, dolazeći fizički na mjesta stanovanja klijenata banaka. HNB je upoznat s navedenim djelovanjem banaka i njihovim počinjenjem kaznenih dijela. Tako je HNB odgovorio jednoj zagrebačkoj odvjetnici, koja je prijavila Addiko banku koja nije prodavala potraživanja, već je slala osobe da fizički dolaze na mjesta stanovanja klijentu, jamcu i sudužniku kako bi ih pozivala da plate dospjelu ratu kredita (što je nedvojbeno kazneno djelo protiv nepovredivosti doma i kazneno djelo prijetnje) slijedeće: Addiko banka se HNB-u opravdala da oni spomenuto čine, jer su to po Addiko banci ”terenske provjere”.
Dakle, HNB ima priznanje banke da čini kazneno djelo; HNB je dužan po zakonu skrbiti za zakonito postupanje banaka. Stoga navedeni slučaj dokazuje da je HNB upoznat s počinjenjem kaznenog djela, u konkretnom slučaju Addiko banke, i da ništa nisu poduzeli da isto spriječe ili sankcioniraju. HNB je isto tako upoznat da banke prodaju potraživanja u prosjeku za 20% kreditnog iznosa, kako bi čistili svoje knjige, a u većini slučajeva su banke dobro zaradile na plasmanima u Hrvatskoj, s obzirom na to da su dobivale jeftin novac od svojih majki koji su skupo plasirali u Hrvatskoj. Lihvarske, pak, agencije traže pun iznos s punim iznosom kamate. Tako imam slučaj Erste Steiermaerkische banke i lihvarske agencije B2 Kapital, koje su za ca. 13 tisuća eura otkupile potraživanje od banke, a od hrvatskog građanina su naplatile 90 tisuća eura. Dakle, ovdje u pitanju dokazano kazneno djelo zelenaštva. Upravo iz razloga da prikriju zelenaški način poslovanja, banke i lihvarske agencije sklapaju ugovore bez navoda kupoprodajnog iznosa, a što je u pravnom kontekstu nevaljan ugovor. Jer, ugovor, kao što znamo, mora sadržavati bitne stavke. A bitne stavke su što se prodaje i za koju cijenu se prodaje. Dakle, ni ovu protuzakonitost HNB ne sprječava.
Poštovana gospođo Glavna državna odvjetnice, Koordinirano djelovanje AZOP-a i HNB-a zasigurno nije plod nepoznavanja materije zaštite osobnih podataka i zakonskih obveza HNB-a, te zdrava logika nalaže da su čelne osobe AZOP-a i HNB-a ili a) bile prisiljene provoditi opisane radnje, ili b) primaju mito za svoje protupravno djelovanje.
U oba slučaja je riječ o počinjenju kaznenog djela koje je DORH dužan temeljito ispitati i postupiti po zakonu. Hrvatski građani imaju pravo živjeti u uređenom društvu u kojem se poštuju zakoni i njihova prava, a kao što je opisano, izloženi su zlouporabama i banaka, i lihvarskih agencija, kojima asistiraju AZOP i HNB.
S poštovanjem, Karolina Vidović Krišto zastupnica i predsjednica OIP-a”
