U jeku napada VRS na Komušinu iz pravca Teslića te početka otvorene srpske agresije na Maglaj, koje se ogledala kroz granatiranje područja Poljica, odnosno naselja na lijevoj obali rijeke Bosne, Krizni štab općine Maglaj donosi odluku, koja je spasila Maglaj od pada i zauzimanja od strane VRS.
01.06.1992. godine Krizni štab općine Maglaj predvođen sa predsjednikom općinskog kriznog štaba gospođom Aidom Smajić, donosi Odluku broj:01-98-1/92 od 02.06.1992. godine sa kojom se obrana općine Maglaj povjerava zapovjedništvu HVO Žepče, Zavidoviće,Maglaj i Teslić sa sjedištem u Žepču. Ovom odlukom se formirane formacije Teritorijalne obrane i MUP-a Maglaj, stavljaju pod zapovijedanje HVO Žepče, uz obvezuju nošenja oznaka HVO-a kao i oznaka Republike BiH. Zahvaljujući ovoj odluci 111xp brigada u suradnji sa ostalim postrojbama HVO-a uspjela je obraniti Maglaj od srpske agresije.
Zapovjedništvo HVO Žepče 01.06.1992.godine u Maglaj upućuje vod za posebne namjene Glavnog stožera HVO Žepče i jednu ojačanu pješačku satniju, te se odmah pristupa blokadi i zaprečavanju željezničkog i cestovnih prilaza gradu. Istovremeno se organizira izvlačenje civila sa Bijele Ploče i Plana te formira crta obrane koja će ostati nepromijenjena tijekom cijelog rata. Nekoliko dana kasnije u Maglaj kao dodatno pojačanje ulaze i postrojbe Hrvatskih obrambeni snaga – HOS koje zajedno sa HVO i TO učvršćuju obrambene crte oko Maglaja. Zapovjednik HOS pukovnik Robert Brešić kasnije će biti postavljen za zapovjednika obrane grada Maglaja.
Prema popisu iz 1991. godine općina Maglaj imala je 43388 stanovnika. Od toga je bilo 19569 Muslimana, 13312 srba, 8365 hrvata, 1508 Jugoslovena i 634 ostala. Grad Maglaj imao je 7957 stanovnika. Od toga je bilo 4292 Muslimana, 1975 Srba, 1026 Jugoslovena, 446 Hrvata i 218 ostalih. Prema istom popisu u naselju Bijela Ploča živjelo je samo 7 Hrvata, a upravo je iznad tog naselja HVO postavio crte obrane. Sve ove brojke najbolje pokazuju veličinu i nesebičnost pomoći koju je u tom ključnom vremenu HVO pružio Maglaju.
Od 02.06.1992 do 22.03.1993 godine, odnosno 295 dana , Zapovjedništvo HVO-a uspješno je zapovijedalo i upravljalo obranom grada Maglaja u kojem su pripadnici Teritorijalne obrane a kasnije Armije Republike Bosne i Hercegovine , dobivali na vremenu, naoružavali se i dolazili do ratnih iskustava surađujući sa postrojbama HVO-a tijekom obrane Maglaja.
22.03.1993. godine muslimansko vodstvo Maglaja, predvođeno sa predsjednikom ratnog predsjedništva općine Maglaj gospođom Aidom Smajić, donosi Odluku broj:01-023-108/93 dana 22.03.1993. godine kojom poništavaju Odluku ( broj:01-98-1/92 od 02.06.1992. godine) kojom se obrana općine Maglaja povjerila Zapovjedništvu HVO Žepče, Zavidoviće,Maglaj i Teslić .
I pored te odluke, postrojbe HVO-a nastavljaju braniti Maglaj do početka sukoba između HVO i ARBiH, 24.06.1993. godine, kada pripadnici ARBiH zarobljavaju 27 pripadnika 111xp brigade Žepče na crtama obrane prema srpskoj vojsci, odnosno zarobljavaju one koji su do toga trenutka te iste maglajce branili. I pored velikog broja pokušaja od strane zapovjedništva 111xp brigade Žepče da dođe do razmjene, 27 pripadnika HVO koji ni trenutka nisu ratovali protiv ABiH svoje zatočeništvo provode po Maglajskim zatvorima kao ratni zatočenici sve do 05.03.1994. godine kada su i razmijenjeni.
Izvor: UNRO HVO ZDŽ
