Svečano obilježavanje dovršetka projekta izgradnje, uređenja i opremanja vukovarske vojarne “204. brigade HV-a” i dolazak Inženjerijske bojne Gardijske oklopno-mehanizirane brigade u Vukovar, održano je u petak, 17. rujna 2021. godine, u okviru obilježavanja 30. obljetnice Bitke za Vukovar. Međutim, i u Konavle bi trebalo vratiti barem jednu bojnu jer se Rusi i Srbi u svojoj želji za izbijanje na Jadran ponovno okreću prema Crnoj Gori. Nadalje, tu je i Bošnjačka nacionalna strategija i Erdoganov interes da Bošnjaci dobiju izlaz na otvoreno more oko Ploča (što su uostalom i pokušali vojnom operacijom Neretva 93).
“Vojarna 204. brigade HV” u Vukovaru danas je izgrađena u cijelosti. U njoj se očekuje rad 250 pripadnika Hrvatske vojske. Vrijednost projekta je 50,3 milijuna kuna. Temeljna zadaća Inženjerijske bojne je provedba inženjerijske potpore postrojbama kao i zadaća potpore civilnim institucijama u slučajevima prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća, prenosi morh.hr.
Svečanosti u vojarni “204. brigade HV-a” nazočio je izaslanik predsjednika Vlade i ministar obrane Mario Banožić, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Siniša Jurković, generali i pripadnici Hrvatske vojske te izaslanstva Hrvatskog sabora, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva hrvatskih branitelja i drugih.
Izaslanik predsjednika Vlade i ministar obrane Mario Banožić izrazio je dobrodošlicu Inženjerijskoj bojni Gardijske oklopno-mehanizirane brigade u vukovarsku vojarnu, koja je ponijela časno ime 204. brigade Hrvatske vojske na tridesetu obljetnicu Bitke za Vukovar.
Dolazak ove postrojbe u Vukovar širi je projekt, koji je započeo prije nekoliko godina, a u okviru kojega se Hrvatska vojska, uz Vukovar, vratila u Sinj, Varaždin i Pulu.
Ministar obrane Banožić se osvrnuo na neraskidivu povezanost Hrvatske vojske i Vukovara…
Dolaskom Inženjerijske bojne u Vukovar, značajan broj mladih obitelji naseljava se u gradu heroju, što je veliki doprinos razvoju grada.
“Naša je obveza da se Vukovaru odužimo i da svaki dan i svaki naš potez bude usmjeren ka sigurnijem životu Vukovaraca i svih građana naše domovine. Vjerujem da će neraskidiva veza Vukovara i Hrvatske vojske biti zalog upravo takve, sigurnije budućnosti i uspješne, pobjedničke Hrvatske!”, poručio je ministar Banožić osvrnuvši se na 30. obljetnicu Bitke za Vukovar i doprinos hrabrih vukovarskih branitelja koji su za Hrvatsku dali doslovno sve.
Što je sa južnom Hrvatskom (Konavle-Dubrovnik)?
Rusi i Srbi u svojoj želji za izbijanje na Jadran ponovno se okreću prema Crnoj Gori, ovaj puta puno pažljivije. U tom cilju su stvorili više centara svoje moći, od kojih je najvažniji SPC.
Zahvaljujući masovnoj mobilizaciji svojih pristaša i demoralizaciji protivnika uspjeli su osvojiti vlast u Crnoj Gori.
Odmah su smijenili 500 direktora javnih poduzeća i raznih institucija. Pri tome je SPC preuzela na sebe ulogu ideološkog mača kojim kadroviraju u tajnoj policiji, visokom školstvu, kulturi i drugim institucijama. To je izazvalo mobilizaciju i pristalica crnogorske neovisnosti, te je situacija sve bliža ratnom stanju.
Ako u Crnoj Gori dođe do građanskog rata Crnogorci će bježati prema Dubrovniku, što bi mogli iskoristiti Srbi iz istočnog dijela Republike Srpske za napad na Dubrovnik.
Tada bi se u sukob mogli umiješati i Bošnjaci pod objašnjenjem obrane Dubrovnika, a stvarno radi osvajanja svoga izlaza na otvoreno more. Ako do ovog napada na Dubrovnik i ne dođe moglo bi doći do 300.000 izbjeglice iz Crne Gore što bi mogao biti preveliki teret za Hrvatsku državu. Kako bi se to spriječilo u Konavle bi trebalo vratiti barem jednu vojnu bojnu, prenosi za NoveNews Tihomir Čuljak, a istog ili sličnog zaključka je i Željko Cvrtila, ali i Mario Stefanov te mnogi drugi.
Kako se poklapaju Srpsko (Rusko)- Bošnjačka (Turska) koalicija i koje su opasnosti za Hrvatsku?
Početkom 2017. nakon jačanja prijateljskih odnosa između Putina i Erdogana pod njihovim utjecanjem počelo je dogovaranje između Bošnjaka i Srbije na štetu BIH Hrvata, te se stvara koalicija Bošnjaka i Srba. Bošnjaci nastoje što više pritisnuti BIH Hrvate, te stvoriti trajnu muslimansko srpsku koaliciju u BIH. Zbog te nove srpsko muslimanske koalicije 31. 10.2016. u Orašju policija uhićuje deset hrvatskih branitelja. Upućenima je sve jasnije kako se povećava opasnost od podjele BIH na štetu Hrvata.
Ciljanje tuđeg-hrvatskog i svi zadovoljni (Srbi-Rusija oko Dubrovnika, a Sarajevo-Turska oko Ploča). A možda se dogovore i sa Italijom i Mađarima (ionako bi teško tko odbio dio Lijepe naše, ta, povijest je pokazala da je to i moguće, i realno):
Erdoganov interes za podjelom BIH je u tome da Bošnjaci dobiju izlaz na otvoreno more oko Ploča, dok je Putinov interes da Republika Srpska također dobije izlaz na Jadran na području Konavala, a i jedno i drugo se može dobiti samo ratom u pogodnom trenutku. Ovime bi Rusi preko Republike Srpske dobili izlaz na Jadran, dok bi Muslimani dobili državu u Europi morem spojeni sa drugim muslimanskim državama. Naravno, obični Srbi i Bošnjaci u BIH o ovome ne smiju znati ništa pošto ni njima ne odgovara preseljenje iz jednog dijela BIH u drugi. Bošnjački islamisti bi bili spremni pristati na preseljenje stanovništva u dolinu Neretve, ali Bošnjački sekularisti koji žele čitavu BIH na to nikad ne bi pristali.
Optužnice protiv Hrvata
U veljači 2017. istovremeno i Bošnjaci i Srbi podižu optužnice protiv Hrvata po zapovjednoj odgovornosti. Hrvati smetaju i jednima i drugima dok svađanjem oko nebitnog Srbi i Bošnjaci pokušavaju izazvati predratno stanje. Obavještajni podaci govore kako Srbima treba dati sjeverno od Tuzle, te dio federacije između Trebinja i Dubrovnika, dok Bošnjacima kao kompenzaciju treba dati dolinu Neretve, te potpuno marginalizirati hrvate na ovom području.
Kako se HV vratio u Ploče?
Predsjednica Kolinda i ministar Krstičević na to počinju govoriti o opasnoj situaciji u BIH, predlagati obnovu vojnog roka, i raspoređivati vojne snaga u dolinu Neretve oko Ploča.
U cilju što većeg iseljavanja Hrvata Bošnjaci na području Posavine od Tuzle do Save proširuju optužbe protiv Hrvata kako bi potakli njihov bijeg, a Srbi isti posao rade na području Hercegovine.
Kako bi se taj pritisak smanjio predsjednica Kolinda organizira odlazak u Rusiju na sastanak sa Putinom koji se dogodio 18.10.2017. u Sočiju.
Nakon presude hrvatskoj “šestorci” bivših visokih funkcionera Herceg–Bosne: Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću 29. studenog 2017. u Hagu po optužbi za “udruženi zločinački poduhvat” položaj hrvata u Bih se dodatno pogoršava.
“Savezništvo” Čovića i Dodika u BiH?
Bošnjaci se dodatno ohrabruju, te pojačavaju broj istraga i pritiske na Hrvate. Kako se podjela BIH ne može provesti bez novog malog kratkotrajnog rata i Srbi i Bošnjaci se počinju militarizirati. Većina ovih nastojanja dolazila je iz Srbije, ali Dodik i bosanski Srbi iz zapadnog dijela Republike Srpske postepeno shvaćaju kako bi oni mogli biti slijedeće žrtve, ako pomognu Bošnjacima obračun sa Hrvatima, te se unatoč Vučićevim pritiscima popravljaju odnosu između Dodika i Čovića.
Dodik shvaća kako bi se postavljeni ciljevi mogli ostvariti samo novim ratom, a u taj rat bi se mogla uključiti SAD, nakon čega bi oni mogli potpuno ukinuti Republiki Srpsku, te BIH pretvoriti u unitarnu državu pod dominacijom Bošnjaka. Zbog toga Dodik odustaje od progona hrvata u svom dugoročnom interesu, kako oni ne bi bili slijedeći na redu.
Kako bi promijenili stavove beogradskih Srba i njihov sve bolji odnos sa Bošnjacima Dodik organizira susret u Beogradu sa Vučićem 6.12.2017. kada su se susreli Vućić, Izetbegović i Čović u Beogradu. Sastanak nije završio najbolje po Izetbegovića, sudeći po konferenciji za novinare kad je Bakir Izetbegović izrazio drugačiji stav glede Kosova nego što je prethodno dogovoreno na sastanku Predsjedništva BiH i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Iako je prethodno Izetbegović bio spreman žrtvovati interese Kosovskih muslimana u interesu Bošnjaka, ovime se vratio na poziciju obrane Kosovara kako bi Vučiću pokazao da i on ima poneki as u rukavu.
Kolindina diplomatska borba
Europska unija primjećuje kako se Predsjednica Kolinda snažno zalaže za hrvate u BIH, te preko Plenkovića pokušava utjecati na nju da se ne miješa u BIH sukobe. Ona te Plenkoviće pritiske odbacuje, te sukobi između Pantovčaka i Banskih dvora jačaju.
Shvaćajući ove opasnosti za hrvate u BIH Predsjednica Kolinda organizira put u Tursku kako bi spriječila potpunu političku BIH Hrvata, te se 9. 1. 2018. sastaje sa Erdogan gdje od njega traži da podupre ravnopravnost Hrvata u federaciji BiH. Iako je Erdogan slao pozitivne signale o dolasku Predsjednice Hrvatske u Tursku on ne želi izvršiti pritisak na Izetbegovića, te ga naziva telefonom. Nakon telefonskog razgovora sa Izetbegovićem Erdogan odgovara kako je pitanje Hrvata u BiH vezano uz Daytonski sporazum, i kako on ne daje direktive.
Osam dana nakon neuspješne intervencije kod Erdogana 17. 1. 2018. Predsjednica putuje u Sarajevo kako bi razgovarala sa članovima predsjedništva BIH ne bi li ih nagovorila na promjenu izbornog zakona. Tada do osiguranja predsjednice dolazi informacija kako bošnjačka frakcija obavještajne službe OSA priprema atentat na predsjednicu Kolindu kako bi spriječila dogovore u Sarajevu, zbog čega je ona u Sarajevo zakasnila jedan dan.
Ohrabren stavom Erdogana Bakir Izetbegović uspijeva dogovoriti novi sastanak sa Vućićem u Turskoj uz prisustvo Erdogana, kako bi ga ponovno nagovorio na jačanje saveza između Srba i Bošnjaka, a na štetu Hrvata. Istovremeno, Ruski i Bošnjački agenti nastoje što više pokvariti odnose između Srba i Hrvata i u Hrvatskoj i u Srbiji. Zahvaljujući takvim poticajima Srbi u UN-u organiziraju izložbu “Jasenovac-pravo na nezaborav”, a proruski orijentirani šef srpske diplomacije Ivica Dačić povodom otvaranja izložbe izjavljuje “kako je važno ukazati na zločine koji su odneli stotine hiljada života i koji ne smeju biti zaboravljeni“.
Susret između Izetbegovića, Vučića i Erdogana se dogodio 29.1.2018., a beogradski tisak ga je najavio kao moguću prekretnicu u dosadašnjoj komunikaciji Beograda i Sarajeva. Za javnost, razgovarali su o povezivanju Sarajeva i Beograda autocestom, što je financijski spremna pomoći Turska.
Obećavajuća bošnjačko – srpska koalicija potaknuta gospodarskim ulaganjima Turske u Srbiju Vučiću je primamljiva, te on ponovno odlučuje žrtvovati interese bosanskih Srba u korist Srbije. Nakon sastanka Bakir Izetbegović je izjavio kako je od srpskog predsjednika Aleksandra Vučića dobio “povijesno” obećanje da njegova zemlja više nikada neće biti uzročnikom problema za BiH.
A o čemu se stvarno razgovaralo možemo doznati analizom reakcije Čovića i Dodika. Isti dan 29.1.2018. Predsjedatelj predsjedništva BiH Dragan Čović kritizirao je trilateralni sastanak njegova bošnjačkog kolege Bakira Izetbegovića s predsjednikom Srbije i Turske Aleksanadrom Vučićem i Recepaom Tayyipom Erdoganom, a zbog susreta je nezadovoljan i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Nisu oni nezadovoljni zbog autoputa, već zbog onog što je stvarno bila tema razgovora, a to je Izetbegovićeva želja da Srbija ne podrži zahtjeve hrvata za promjenom izbornog zakona u cilju održanja hrvatske ravnopravnosti u BIH. Kako bi to spriječili Čović preko Dodika traži trilateralni sastanak potpisnika Daytonskog sporazuma sa BIH vrhom, a to su Srbija i Hrvatska.
Vućić pristaje pod uvjetom da dobije poziv od Predsjednice Kolinde za posjet Hrvatskoj i priliku da Pupovcu oduzme titulu najvećeg zaštitnika Srba u Hrvatskoj.
Kako bi sabotirala bošnjačko – srpsku koaliciju dogovorenu između Erdogana, Vučića i Izetbegovića koji je štetan za interese BIH hrvata predsjednica hrvatske Kolinda Grabar Kitarović odlučuje pozvati Vučića u službeni posjet Hrvatskoj.
Pošto je očito kako bi dogovor Vučić Izetbegović mogao biti štetan za BIH hrvate predsjednica Kolinda odlučuje stvar pogurati sa Srpske strane, svjesna kako se na Balkanu definiraju novi odnosi u kojima bi najveće žrtve ponovno mogli biti Hrvati iz federacije BIH.
Zbog dobrog odnosa sa arapima mnoge države u Europi su spremne prešutno federaciju BIH prepustiti Bošnjacima kako bi oni imali svoju državu u europi, a sve na štetu BiH hrvata, iako su europski sudovi dali pravo Hrvatima na izbor vlastitih predstavnika. Zbog toga vrše pritisak na političare iz Hrvatske da se ne miješaju u BIH.
Predsjednica Kolinda se oglušila na ovakve europske stavove svjesna kako će je oštro napasti svi mediji sa lijeve strane, kao i desni emotivci neupućeni u stvarne razloge pozivanja Vučića u Hrvatsku. Brixselles je odmah povukao poteze da se taj sastanak sabotira, te su se pojavili medijski zahtjevi za Vučićevu ispriku, zahtjevi za ratnom odštetom i slično iako je svima koji su to tražili jasno kako su ti zahtjevi potpuno nerealni. Vučić je iskoristio priliku da se pred Srbima pokaže kao najveći zaštitnik Srba u Hrvatskoj, te je pristao i na trilateralni sastanak u Mostaru na kojem bi uz članove predsjedništva BIH prisustvovali predsjednici Srbije i Hrvatske.
Odmah nakon sastanka Pedsjednika Vučića i Predsjednice Kolinde reagira i ruski ministar vanjskih poslova Lavrova koji 21.02.2018. dolazi u Ljubljanu na sastanak sa Erjavcem na razgovor o ‘Nestabilnom Zapadnom Balkanu’ pri čemu Slovenski šef diplomacije spominje i arbitražu o razgraničenju sa hrvatskom kao ‘faktor nestabilnosti’.
Stvarnu temu razgovora moguće je prepoznati analizom interesa i trenutka u kojem se sastanak događa, a to je ojačavanje ruskog poticaja u Sloveniji kako bi ona pojačala pritiske na Hrvatsku. Iako je Slovenija članica NATO saveza i EU ona se puno ne obazire na interese EU i SAD-a, te gleda svoj interes. A najvažniji interes joj je povećati promet preko luke Kopar u pravcu Austrije i Mađarske. U tome joj mogu pomoći Ruska poduzeća i banke, te im Rusi to uvijek mogu obećati, pa Slovenci često vode prorusku politiku.
Odmah nakon posjete Ljubljani slijedećeg dana 22.02.2018. Sergej Lavrov dolazi u Srbiju gdje prema mišljenju medija Moskva želi provjeriti raspoloženje u Beogradu nakon nedavnog usvajanja strategije proširenja Europske unije za države zapadnog Balkana. Po procjeni medija, cilj Lavrova je doznati jeli došlo do promjene usvajanjem te strategije i da li je došlo do promjene stavova Beograda po tim pitanjima. Ali, pošto je do ovog došlo odmah nakon Vučićevog posjeta Zagrebu logično je zaključiti kako je Lavrov došao provjeriti što je dogovoreno u Zagrebu, te kako nagovoriti Vučića da odustane od podrške Hrvatima u BIH.
Sve to zabrinuto prate i Amerikanci, te izjavama kako ne može biti stvoren treći entitet u BIH nastoje što više pogodovati Bošnjacima, a na račun Hrvata i Srba kako bi smanjili utjecaj Putina i Erdogana na njih, prenosi NoveNews o čemu možete više pročitati o Bošnjačkoj nacionalnoj strategiji ovdje.
