U Hrvatskoj postoji nužna potreba osvješćivanja građana sa posljedicama totalitarnih režima, a osobito komunizma čiji se masovni zločini i danas pokušavaju sakriti pojmom antifašizma. Na današnji dan dva maligna ideološka sustava – komunizam i nacionalsocijalizam – sklopili su pakt o nenapadanju i podjeli Europe. Stoga se 23. kolovoza slavi se kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma.
Suvremena civilizirana Europa uzela je ovaj datum zbog toga što su tog dana 1939. pakt o podjeli Europe sklopili dva najgora zločinačka sustava u povijesti Europe – nacionalsocijalizam i komunizam.
Malo ljudi zna da tim dijaboličnim paktom nije podijeljena samo Poljska već šest zemalja, a praktično podijeljena je i Europa u dvije interesne sfere.
O međusobnoj naklonjenosti Hitlera i Staljina pisala je uz ostale Hannah Arendt, jedna od najznačajnijih politologinja i filozofkinja 20. stoljeća, dosljedna protivnica svih totalitarizama, Židovka koju je nadzirao i zatvarao Gestapo. Godine 1951. objelodanila je svjetski značajnu knjigu ″Izvori totalitarizma″, u kojoj među inim kaže: ″Jedini čovjek prema kojemu je Hitler gajio ʹbezmjerno poštovanjeʹ bio je ʹgenij Staljinʹ, i premda u slučaju Staljina i ruskog režima nemamo (niti ćemo, po svoj prilici, ikada imati) onako bogatu dokumentarnu građu kakva postoji za Njemačku, nakon Hruščovljeva referata na Dvadesetom kongresu Partije ipak znamo da je Staljin vjerovao samo jednom čovjeku, a to je bio Hitler.″
Hannah Arendt nije vidjela nikakvu bitnu razliku između nacifašizma i boljševičkoga komunizma te je isticala stajalište da nitko nema moralno pravo nazivati se antifašistom tko istodobno nije i antikomunist.
Treba podsjetiti da je međusobno poštovanje i savezništvo dvojice monstruoznih totalitarista puklo kada je vjerolomni Hitler pokrenuo Operaciju ″Barbarossa″ i napao svojega dotadašnjeg saveznika. Bijaše to 22. lipnja 1941., a toga je nadnevka u Hrvatskoj praznik, Dan antifašističke borbe. Što se tada u Hrvatskoj zaista dogodilo, a što nije, ne ulazi u temu ovoga osvrta.
Nažalost u Hrvatskoj je sve donedavno je jedan od najljepših Zagrebački trgova nosio ime ‘Trg maršala Tita’ a nažalost još uvijek u Hrvatskoj i BiH ima ulica i trgova koji nose ime ovog diktatora i zločinca. Smatra se da je Titov režim odgovoran za smrt oko 570 tisuća ljudi. Pamti se pokolj na Bleiburgu, pamte se križni putevi, pamte se koncentracijski logori poput Golog otoka. Nažalost, jedan od najvećih zločinaca 20. stoljeća i danas u Hrvatskoj ima svoje sljedbenike
Na kraju ne smijemo prešutjeti podatak da je Titov totalitaristički režim poslao u smrt oko 670 svećenika, časnih sestara i sjemeništaraca – što je veće stradanje crkvenih službenika nego u svim europskim komunističkim režimima zajedno, uključujući i Sovjetski Savez.
Odlučna osuda svih totalitarnih i autoritarnih režima – bez ideološki motiviranih sklonosti i predrasuda – civilizacijski je zahtjev i pitanje kulture sjećanja, sjećanja u službi bolje budućnosti.
