Svega nekoliko dana nakon što je predstavljen Vance-Owen plan o podijeli BiH na deset provincija, Armija BiH napala je Uskoplje. Na današnji dan 1993. godine, 305. i 317. brdsko-planinska brigada 3. korpusa ABiH-a napale snage HVO-a u tom području, a cilj napada bio je presijecanje puta Hrvatima prema Novom Travniku i Rami čime bi se Hrvati u srednjoj Bosni našli u okruženju.
Doveli i mudžahedine
Brdsko-planinska brigada 3. korpusa ABiH-a napala je pod zapovjedništvom Fahrudina Agića pomognuta mudžahedinima.
Već narednoga dana, snage Armije BiH napale su hrvatsko selo Lužani u općini Uskoplje, te počinile pokolj nad hrvatskim mještanima. Toga je dana ubijeno i masakrirano više civila, a preživjele iz Lužana i okolnih naslja su protjerali, spalili kuće te uništili katoličko groblje i kapelicu. Cilj je bio ovladati prometnicom koja od Tomislavgrada vodi u Srednju Bosnu. Pripadnici HVO-a su uzvratili na napade, no u tim borbama poginula su 64 pripadnika, a 19 ih je ranjeno.
Siječanjski pokolj
Napad je trajao sve do 25. siječnja, a sve s ciljem izoliranja srednje Bosne i spajanja ovih bošnjačkih snaga sa onima u dolini Neretve.
Armija BiH kroz cijeli je siječanj 1993. godine činila nezamislive zločine nad Hrvatima, i u tome je do danas manje više ostala – nekažnjena. Svoj je krvavi pohod nastavila 19. siječnja napadom na Gusti Grab u Busovači kada je masakrirano pet staraca u dobi između 70 i 80 godina. Dan 26. siječnja bio je koban za Višnjicu, Lašvu i Dusinu, potpuno etnički očišćena sela iz kojih je prognano više od tri tisuće hrvatskih stanovnika, dok je dio njih korišten kao živi štit.
