Povijest

DOKAZI DA HRVATSKI VLASI NISU BILI ETNIČKI SRBI?

U šestom/sedmom desetljeću 19. stoljeća pravoslavcima je u Dalmaciji Hrvatska bila majka i zagovarali su sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske.

Slika: Zakonik cara Dušana, najviši pravni akt u kratkotrajnom Dušanovom carstvu iz 14. stoljeća. Jasno definira razliku između Srba i Vlaha, odnosno u tom dokumentu postoje zanimljive odredbe na krivična djela koja bi počinili Arbanasi i Vlasi koji su u to doba smatrani građanima drugog reda i stoga trpjeli strože kazne. Izvori / Izvori

1. Vlasi ne dolaze iz Srbije nego iz Bosne u kojoj tada još nema formirane srpske etničke zajednice.

2. Vlasi dolaze u Hrvatsku prije seobe Aresnija Crnojevića (1690.).

3. Ne postoji nikakav razlog zašto se ne bi Vlahe, ako su stvarno bili Srbi, doista tako i nazivalo u tadašnjim dokumentima Hrvatskog sabora i austrijskih institucija. Njih se, ipak, bilježi isključivo kao Wallache (rijetko kao Olache), a primjeri u kojima su spomenuti “Rasciani” izuzetno su rijetki što kao iznimka potvrđuje pravilo.

4. Čak i ako netko dolazi iz Srbije, ne mora biti etnički Srbin. Sredjovijekovna i novovjekovna Srbija turskoga doba bila je zemlja s dosta etničkih manjina (Grci, Bugari, Armenci, rudari Sasi, Turci, Juruci, Albanci itd.) pa je lako moguće da bi i od njih netko mogao krenuti put Bosne i(ili) Hrvatske.

5. Inače je uvijek i svuda stočar pokretan, a seljak veza uza zemlju, pa ju ne napušta bez osobita razloga ili nevolje. Zato je psihološki prihvatljivije da će Srbiju, pogotovo onu kasniju, koju su pokorili Turci, prije napustiti nomadski stočar Vlah nego srpski seljak koji radije pristaje na status turske raje, samo da bi ostao na svojoj zemlji.

Andrej Čebotarev, Vlasi i Vojna Krajina u Hrvatskoj, 2022., str. 71.

U šestom/sedmom desetljeću 19. stoljeća pravoslavcima je u Dalmaciji Hrvatska bila majka i zagovarali su sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske.

Bio je sukob pravoslavnih koji su htjeli sjedinjenje s Katoličkom Crkvom i onih koji su bili protiv, svećenici unionisti su ubijani.

VIŠE O TEMI: prof. dr. Eduard Peričić, YouTube

Izvor: Hrvatska povijest – od A do Ž

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button