Prof. dr. sc. Valerije Vrček, redoviti je profesor u trajnom zvanju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, član je Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu.
Prof. Valerije Vrček kaže da prati događaje oko pandemije te mu je zapeo za oko jedan događaj koji se nije dogodio a radi se o Baringtonskoj deklaraciji koju su napisali vrhunski znanstvenici s prestižnih sveučilišta cijelog svijeta.
Osnovna poruka i sadržaj deklaracije jest upozorenje o razarajućim zdravstvenim učincima uvedenih mjera, poziv na povratak društvenoga života »na staro« te ponuda novoga pristupa skrbi o ugroženima pod nazivom »fokusirana ili usredotočena zaštita«.
Prof. dr. sc. Valerije Vrček: “ Baringtonska deklaracija”je ključni dokument koji otkriva istinu o Covid 19 krizi, ali ona je zabranjena, protjerana. Ona je utočište i gromobran za sve nas u slučaju bilo kakvih negativnih posljedica mjera kriznih stožera i cjepiva, odnosno sporova pred sudovima jer je znanstveno utemeljena. Ovu deklaraciju sačinilo je i potpisalo 50 000 uglednih znanstvenika, doktora, nobelovaca i još 750 000 zdravstvenih radnika i građana. Zato se o njoj ne govori. Mediji su korona krizu pretvorili u pornografiju. “Kao epidemiolozi zaraznih bolesti i znanstvenici u području javnog zdravstva ozbiljno smo zabrinuti zbog štetnih utjecaja na fizičko i mentalno zdravlje prevladavajućih politika koje se tiču bolesti COVID-19 te preporučujemo pristup koji nazivamo – Ciljanom zaštitom (Focused Protection).Dolazeći i s lijeva i s desna, i iz cijelog sveta, svoju smo karijeru posvetili zaštiti ljudi.
Trenutne politike zaključavanja proizvode razorne efekte na kratkoročno i dugoročno javno zdravlje. Rezultati (nabrojimo ih samo nekoliko) uključuju niže stope cijepljenja u dječijoj dobi, pogoršanje ishoda kardiovaskularnih bolesti, manje preventivnih pregleda za rak i pogoršanje mentalnog zdravlja – što dovodi do prekomjerne smrtnosti u godinama koje dolaze, a radni ljudi i mlađi članovi društva snose najveći teret. Onemogućivanje redovnog školovanja velika je nepravda. Srećom, naše razumijevanje virusa raste. Znamo da je mogućnost smrti od bolesti COVID-19 više od 1000 puta veća kod starih i nemoćnih nego kod mladih. Doista, za djecu je COVID-19 manje opasan od mnogih drugih bolesti, uključujući gripu. Kako imunitet u populaciji raste, rizik od infekcije za sve – uključujući i one ranjive – pada. Znamo da će sve populacije na kraju dostići imunitet stada – tj. tačku na kojoj je stopa novih infekcija stabilna – i da tome može pomoći vakcina (ali i da ne zavisi o njoj). Cilj bi nam stoga trebao biti minimalizirti smrtnost i društvenu štetu dok ne postignemo imunitet stada. Najsuosjećajniji pristup koji uravnotežuje rizike i koristi od dostizanja imuniteta krda je omogućiti onima koji su u minimalnom riziku od smrti da normalno žive svoj život kako bi izgradili imunitet na virus prirodnom infekcijom, istovremeno bolje štiteći one koji imaju najveći rizik. To nazivamo – Ciljanom zaštitom. Usvajanje mjera za zaštitu ranjivih osoba trebao bi biti cilj odgovora javnog zdravstva na COVID-19. Starački domovi trebali bi koristiti osoblje sa stečenim imunitetom i provoditi česta testiranja ostalog osoblja i svih posjetilaca. Rotacija osoblja trebala bi biti svedena na minimum. Penzionerima koji žive kod kuće namirnice i ostale potrepštine trebalo bi dostavljati u njihove domove. Kad god je moguće, s članovima porodice trebali bi se susretati vani, a ne u zatvorenom prostoru. Sveobuhvatan i detaljan popis mjera, uključujući pristupe višegeneracijskim domaćinstvima može se primjeniti u svakodnevnom životu, i to je u potpunosti u okviru djelovanja i kompetencija radnika u javnom zdravstvu. Onima koji nisu ranjivi treba odmah omogućiti da nastave normalno živjeti. Jednostavne higijenske mere, poput pranja ruku i boravka kod kuće tokom bolesti, trebali bi primjenjivati svi kako bi se smanjio prag imuniteta krda. Škole i univerziteti trebaju biti otvoreni za nastavu uživo. Treba nastaviti s izvannastavnim aktivnostima, poput sporta. Mlade odrasle osobe s niskim rizikom trebaju raditi na uobičajen način, a ne od kuće. Trebali bi se otvoriti restorani i druge poslovne aktivnosti. Umjetnost, muzika, sport i druge kulturne aktivnosti trebale bi se nastaviti. Ljudi koji su više izloženi riziku mogu učestvovati ako žele, dok društvo u cjelini uživa zaštitu koju ranjivima pružaju oni koji su izgradili imunitet krda.
Dana 4. listopada 2020. ovu su izjavu napisali i potpisali u Great Barringtonu u Sjedinjenim Američkim Državama:
Dr. Martin Kulldorff, profesor medicine sa Harvarda, biostatističar i epidemiolog sa specijalizacijom u otkrivanju i praćenju izbijanja zaraznih bolesti i procjenama sigurnosti cjepiva.
Dr. Sunetra Gupta, profesorica na Oxfordu, epidemiologinja s iskustvom u imunologiji, razvoju cjepiva i matematičkom modeliranju zaraznih bolesti.
Dr. Jay Bhattacharya, profesor na Medicinskom fakultetu Stanford, liječnik, epidemiolog, zdravstveni ekonomist i stručnjak za javnu zdravstvenu politiku s naglaskom na zarazne bolesti i ranjive populacije.”
