I, kako će Hrvatska reagirati na Erdoğanovu potporu protuhrvatskim politikama? Tako što će ga sutra ugostiti u Hrvatskoj, a u Sisku – mjestu mitske obrane od Turaka 22. lipnja 1593. – „sultan“ će otvoriti džamiju. Erdoğan je pritom zaista relevantan kad su džamije u pitanju s obzirom na to da je 2003. godine u jednome govoru recitirao sljedeće: Džamije su naše vojarne, kubat naši štitovi, munare su naša koplja.
Pred desetak godina turski je predsjednik Recep Tayyip Erdoğan izjavio da mu je Alija Izetbegović ostavio u amanet brigu za Bosnu i Hercegovinu.
S obzirom na povijesno naslijeđe Turske u Bosni i Hercegovini, ali i jačanje doktrine neoosmanizma (kojoj je cilj jačanje turskog utjecaja u nekadašnjim dijelovima Osmanskog Carstva) Hrvatska bi itekako trebala biti na oprezu. Hrvatska formalno ima korektne odnose s Turskom, no mjesto gdje se hrvatski i turski interesi definitivno razilaze je Bosna i Hercegovina, piše Davor Dijanović za Vigilare.
Igrajući na kartu Bošnjaka turska politika u Bosni i Hercegovini čvrsto stoji uz bošnjačke interese. A koji su to danas interesi? Prije svega, oni se odnose na stvaranje unitarne Bosne i Hercegovine u kojoj će dugoročno Hrvati, ali i Srbi biti svedeni na status nacionalne manjine. Bošnjaci od BiH žele napraviti svoju nacionalnu državu i tamo primjenjivati šerijatsko pravo.
Prilikom posjeta BiH Erdoğan se jučer usprotivio intervenciji visokog međunarodnog predstavnika u BiH Christiana Schmidta u Izborni zakon, što traži hrvatska strana kako bi se spriječilo njihovo preglasavanje od Bošnjaka na općim izborima koji će se u toj zemlji održati početkom listopada.
„Odluke oko izbornog zakona donose ova trojica lidera. Ovdje ne trebamo imati intervenciju visokog predstavnika. Mi smo protiv bilo kojih intervencija oko ovog demokratskog procesa“, rekao je Erdogan na zajedničkoj konferenciji za novinare u Sarajevu.
Izostanak intervencije visokog predstavnika značio bi samo jedno: to da će uzurpator Željko Komšić ponovno biti izabran za visokog predstavnika, a da će Bošnjaci instalirati svoje „Hrvate“ u Dom naroda. Turski predsjednik daje potporu takvoj politici.
I, kako će Hrvatska reagirati na Erdoğanovu potporu protuhrvatskim politikama? Tako što će ga sutra ugostiti u Hrvatskoj, a u Sisku – mjestu mitske obrane od Turaka 22. lipnja 1593. – „sultan“ će otvoriti džamiju.
Erdoğan je pritom zaista relevantan kad su džamije u pitanju s obzirom na to da je 2003. godine u jednome govoru recitirao sljedeće: Džamije su naše vojarne, kubat naši štitovi, munare su naša koplja.
Postavlja se stoga pitanje: otvara li Erdoğan sutra džamiju ili vojarnu?
