Polaganjem vijenaca na spomen obilježju Busovačke staje i svetom misom zadušnicom obilježena je 31. godišnjica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu.
Pokolj u Busovačkim Stajama bio je ratni zločin koji su počinile bošnjačko-muslimanske snage nad Hrvatima tijekom agresije na prostore Hrvata Srednje Bosne. Počinile su ga 16. lipnja 1993. kod Busovačkih Staja kod Busovače. Ubili su 22 osobe iz humanitarnog konvoja, 14 civila i 8 pripadnika HVO-a koji su pratili konvoj kroz područje Busovačke planine.Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke Staje, koje su 16. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile. Jedna skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje. Kada im je 14. lipnja bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za busovačke građane.U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače.
Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti. Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici muslimanske Armije RBiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana. Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici Armije RBiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 Hrvata a teže ranjeno preko 20 pripadnika HVO-a i civila iz pratnje konvoja.
Konvoji samarice su planinskim vrletima po nepristupačnom terenu uz veliki rizik vršili opskrbu hranom, opremom i drugim materijalnim sredstvima Hrvatski narod i branitelje potpuno opkoljene Lašvanske doline.
Ne treba ni naglašavati da za ovaj zločin , kao i za brojne druge zločine koje je počinila muslimanska Armija BIH, još nitko nije odgovarao!
Rat u Srednjoj Bosni je agresija tzv. Armije BiH na Hrvate
Sukob između Hrvata i Bošnjaka na području Busovače počeo je nekoliko mjeseci ranije kada pripadnici muslimanske Armije BiH, 23. siječnja 1993. godine, u selu Kaćuni postavljaju zapreku na regionalnoj prometnici Kiseljak-Busovača-Travnik. Tu su istog dana zaustavljena i ubijena četiri vojnika HVO-a. Jedan od njih je bio Ivica Petrović, zamjenik zapovjednika Vojne policije HVO-a u Busovači.
Rat u Srednjoj Bosni isprovocirali su Muslimani i tzv. Armija BiH, koji su doživjeli velike gubitke u Bosanskoj Krajini (središte Banja Luka) i cijelom širokom pojasu uz Drinu gdje su činili većinu (osim Goražde i Srebrenica tada). Kompenzaciju su tražili u teritoriju naseljenim Hrvatima, a veliku ulogu u tome odigrali su bivši oficiri JNA i KOS-a koji su bili infiltrirani u Armiju BiH, ali i dijelove hrvatskih snaga.
Zločini Armije BiH nad Hrvatima u okruženju Lašvanske doline – cilj je bio nestanak Hrvata u Srednjoj Bosni tako da se Hrvati razbiju u par manjih enklava, a onda ih se pobije ili jednostavno iseli etničkim čišćenjem.
